VELIKE će svjetske ekonomije proizvesti više nego dvostruko veću količinu fosilnih goriva, ugljena, nafte i plina do 2030. godine nego što je dopušteno u skladu s klimatskim ciljevima dogovorenim Pariškim sporazumom, čiji je cilj spriječiti globalno zagrijavanje, pokazala je analiza UN-a.
Godišnje izvješće Programa UN-a za zaštitu okoliša (UNEP) ukazuje na razliku između planirane proizvodnje fosilnih goriva i razine proizvodnje koja je u skladu s temperaturnim ograničenjima postavljenim u Parizu.
Do proizvodnog nesrazmjera dolazi zbog neusklađenosti između količine ugljena, nafte i plina koje vlade kane koristiti u budućnosti i količine koja bi trebala ostati pod zemljom da bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma o ograničenju globalnog zagrijavanja na 1.5 °C ili "znatno ispod" 2 °C.
U skladu s dogovorom o klimatskim ciljevima nacije su se obvezale na dugoročno ograničenje prosječnog porasta temperature na "znatno ispod" 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijski prosjek te na nastojanje da se one ograniče do 1.5 °C.
Nesrazmjer se nije znatno smanjio
Izvješće, kojim je analizirano 15 velikih svjetskih proizvođača fosilnih goriva, otkriva da je do 2030. planirana proizvodnja fosilnih goriva oko 110 posto viša nego što je u skladu s dogovorenim ograničenjem do 1.5 Celzijeva stupnja i 45 posto viša nego što je u skladu s ograničenjem prosječnog porasta temperature na manje od 2 Celzijeva stupnja.
U izvješću se dodaje da se taj nesrazmjer nije znatno smanjio od zadnjega UNEP-ova izvješća iz 2020.
Analizom UN-a obuhvaćene su Australija, Brazil, Kanada, Kina, Njemačka, Indija, Indonezija, Meksiko, Norveška, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.
Od 31. listopada do 12 studenoga u škotskome Glasgowu sastat će se na klimatskom summitu predstavnici gotovo 200 zemalja. Ondje će raspravljati o klimatskim promjenama i nastojanju da zajednički snažnije djeluju u borbi protiv globalnog zatopljenja, u skladu s Pariškim sporazumom iz 2015. godine.
Fosilna goriva
Unatoč naporima da se klimatski ciljevi učvrste, većina velikih proizvođača nafte i plina planira povećati proizvodnju do 2030. i kasnije. Isto vrijedi i za proizvođače ugljena koji čak i planiraju povećati svoju proizvodnju, stoji u izvješću.
Planovima 15 spomenutih država svijeta predviđeno je povećanje proizvodnje fosilnih goriva barem do 2040. godine.
To bi rezultiralo proizvodnjom od 240 posto veće količine ugljena, 57 posto veće količine nafte i 71 posto veće količine plina u 2030. godini nego što bi trebalo da se stopa globalnog zagrijavanja obuzda na 1.5 °C.
Međunarodna agencija za energiju u svibnju je izvijestila o tomu da ulagači ne bi smjeli financirati nove projekte opskrbe naftom, plinom i ugljenom, želi li svijet do sredine stoljeća postići netto nultu emisiju.
"Istraživanje je jasno: globalna proizvodnja ugljena, nafte i plina trebala bi se strmoglavo smanjivati da bi bila u skladu s planovima o ograničenju dugoročnog zagrijavanja na 1.5 °C", rekla je glavna autorica novog izvješća Ploy Achakulwisut.
"No vlade i dalje planiraju i podupiru razine proizvodnje fosilnih goriva koje uvelike premašuju ono što možemo sigurno spaliti. S dosadašnjim zagrijavanjem od 1.1 °C Zemlju muče sve učestalije suše, poplave i oluje koje prati podizanje razine mora i oceana", upozorila je znanstvenica.
Izvješće su, uz UNEP, realizirali stručnjaci iz Stockholmskog instituta za okoliš, iz Međunarodnog instituta za održivi razvoj i predstavnici think-tankova E3G i ODI.
