"Očit je trend hlađenja", kaže Martin Mlinčak, iz NASA istraživačkog centra “Lengli” i dodaje:
"Visoko iznad Zemljine površine, blizu ivice svemira, naša atmosfera
gubi toplotnu energiju. Ako se sadašnji trendovi nastave, gornji slojevi
atmosfere bi uskoro mogli postati rekordno hladni, najhladniji u
kosmičkoj eri (ili: otkako su počela kosmička istraživanja)."
Ove podatke otkrio je instrument “Sajber”, na NASA satelitu “Tajmd”
(Timed), koji prati emisije ugljen-dioksida (CO2) i azot-oksida (NO),
dve supstance koje igraju ključnu ulogu u energetskom bilansu vazduha od
100 do 300 kilometara iznad površine naše planete. Merenjem
infracrvenog zračenja ovih molekula, “Sajber” može da utvrdi toplotno
stanje gasa na samom vrhu Zemljine atmosfere, odnosno u sloju koji
naučnici nazivaju termosfera.
"Termosfera se uvek hladi tokom
Sunčevog minimuma i to je jedan od najvažnijih načina na koji
11-godišnji Sunčev ciklus utiče na našu planetu", objašnjava Mlinčak.
Kako se jedanaestogodišnji ciklus sunčanih promena približava kraju,
termosfera je blizu toga da bude rekordno hladna. Mlinčak kaže da bi se
to moglo dogoditi za nekoliko meseci.
Nedavne studije Mlinčaka i
njegovih saradnika, ovde grafički prikazane, pokazuju da stanje
termosfere varira zavisno od Sunčevih ciklusa, a varijacije se mogu
opisati uz pomoć pet jednostavnih izraza: "vrlo hladno", "hladno",
"neutralno", "toplo" i "vrlo toplo". Dolazi period "vrlo hladno".