Aktivistkinje Fondacije CURE, dugogodišnje članice/podržavateljice Inicijative “Građanke za ustavne promjene“ organizovale su u subotu uličnu akciju gdje su dijelile informativne materijale o samom radu Inicijative građankama i građanima.
Osnovni cilj ulične akcije bio je da se građanke/i upoznaju s ustavnim reformama, kao i nevidljivosti žena u samom Ustavu BiH. Građanke/i su imali priliku da se upoznaju s dokumentima “Platforma ženskih prioriteta sa amandmanima na Ustav BiH iz rodne perspektive“ i “Vodič kroz Ustav od Ž(ena) do A(mandmana)“ koje je Inicijativa izradila kako bi ukazala na sve nedostatke postojećeg Ustava BiH.
Foto: Radio Sarajevo
Vildana Džekman, aktivistkinja, feministkinja Fondacije CURE i PR Inicijative “Građanke za ustavne promjene,” kaže da je vidljivost žena u samom Ustavu BiH moguće povećati kroz izmjene i dopune Ustava BiH.
„Ustav mora da koristi rodnosenzitivni jezik da bi prvenstveno žene bile vidljive u jezičkom smislu, potom sadržinski da se normira i garantira rodna ravnopravnost. I dalje je veliki problem u BiH, ne samo za žene, nego i muškarce, nepostojanje jedinstvene zdrastvene, socijalne i porodične zaštite. To pogađa naročito žene u bh. društvu. To u praktičnom smislu možemo vidjeti kroz neujednačene porodiljske naknade tamo gdje postoje, pa i kroz zdrastvenu zaštitu koja je rascjepkana od entiteta, do kantona. Veliki problem predstavlja totalno odvajanje Ustava od običnog čovjeka, ulijevanje straha kada se govori o izmjenama i dopunama. Mi žene okupljene oko Inicijative 'Građanke za ustavne promjene' uvidjele smo da trenutni Ustav BiH nije funkcionalan, ne prepoznaje nas u svojoj sadržini ni jezički, ne garantira nam rodnu ravnopravnost, temeljna prava iz domene zdrastvene, socijalne i pordične zaštite i apsolutno nas ne prepoznaje kao građanke ove države“, rekla je Vildana Džekman za BUKU.
Dodaje da marginalizovane grupe žena, poput Romkinja i drugih nacionalnih manjina nemaju nikakvih ustavnih prava. Inicijativa upravo kroz ulične akcije i razgovor s građanima/kama želi osvijestiti probleme trenutnog Ustava i zagovara otvaranje ustavnih reformi.
Kaže da je Inicijativa “Građanke za ustavne promjene” 2014. godine izgradila Platformu ženskih prioriteta sa rodnim amandmanima na Ustav i uputili su je u Parlament BiH.
„Dobili smo podršku od Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova na državnom nivou i dobili smo, naravno, podršku od Agencije za ravnopravnost spolova BiH. Od prošle godine mi smo na dnevnom redu za planiranu sjednicu Ustavnopravne komisije Parlamenta BiH, međutim, mi još čekamo da ta komisija održi sjednicu kako bi razmotrila ovu Platformu sa rodnim amandmanima na Ustav BiH. Politika nije u dovoljnoj mjeri spremna za promjene, a ovaj proces mora da ide brže, jer osnovna ljudska prava trpe pod trenutnim nefunkcionalnim Ustavom BiH“, ističe naša sagovornica.
Vildana ističe da je imala priliku da mnogo razgovara sa ženama aktivnim u političkom životu i primjećuje da se sve veći broj žena povlači iz politike.
„Bahatost muške strane politike žene istiskuje iz političkog života, nažalost. Žene se teško nose s seksizmom i mizoginijom, kojom je politika u BiH obojena. Jako je važno održati nivo rada, edukacija, osnaživanja žena koje ulaze u politički život. Moraju poznavati svoja prava, da nisu kvota, već politička garnitura kao i njihove muške kolege i da imaju jednaka prava za 'stolicu' kao oni. Pri tome, važno je da žene nauče da sarađuju kada su u pitanju sve politike koje propituju ženska prava, neovisno kojim političkim strankama pripadale. Za ovo sve treba mnogo rada, znanja, hrabrosti, solidarnosti i odvažnosti“, ističe Vildana.
Dodaje da kvote nisu dobro formulisane.
„Zakon o ravnopravnosti spolova BiH navodi obavezu 'zastupljenosti 40% manje zastupljenog spola na svim nivoima vlasti“'. Žena je 51% u BiH, mi nismo manje zastupljeni spol. Ova odredba nas ne obuhvata. A s druge strane, zašto 40%? Zar nije rodna ravnopravnost 50%-50%“?, pita se Vildana.
Naša sagovornica kaže da, ako država želi da bude demokratska, sa jakom ekonomijom, ustav mora biti rodno pravedan, a vrijeme da je se u BiH to i napravi.
RAVNOPRAVNOST U JEZIKU
Pitanje rodno odgovornog jezika i dalje je problematično u Bosni i Hercegovini. Mnogima je teško reći novinarka, lektorka, advokatica, psihološkinja... Međutim, Vildana kaže da je jako važno kako se jezik koristi.
„Jezik je moćan alat. Vrlo često zbog pogrešnih predodžbi žene bivaju istisnute iz jezičkog diskursa. To ih čini nevidljivima, baš kao i u sadržini trenutnog Ustava BiH. Ako niste vidljive u jeziku, niste u pravima, ako niste u zakonima, nema vas ni u praksi, ni u životu. Žena je više od 51% populacije, živimo ovdje, plaćamo poreze, imamo gramatički tri roda, muški, ženski i srednji, pa ne vidim problem da se koriste sva tri roda, umjesto što se forsira jedan - muški rod. Problematika leži jer postoji strah da se prepozna žena i njezino djelovanje, jer se zasluge lakše kupe kada učinite ženske vrijednosti i rad nevidljivima. Zato se borim i borit ću se da svaka žena bude vidljiva u svim aspektima, pa i u jeziku“, ističe ona.
