Uvoz u BiH porastao, a bilježimo pad izvoza

Kao odraz cjelokupnog stanja u poljoprivredi u BiH, već duži niz godina se bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima.

BUKA portal / 18. Juni 2020

 

SARAJEVO, 18. juna (FENA) - Vijeće ministara BiH usvojio je Analizu vanjskotrgovine razmjene Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH u 2019. godini iznosila je 30,99 milijardi KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 11,49 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe 19,50 milijardi KM, što je rezultiralo trgovinskim deficitom od 8,01 milijardi KM. Trgovinski deficit bilježi rast od 8,6 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Glavne karakteristike vanjskotrgovinske  razmjene u 2019. godini bile su njeno ukupno smanjenje od 0,6 posto, pad izvoza (3,4 posto), rast uvoza (1,2 posto) te pad stope pokrivenosti uvoza izvozom za 2,8 posto.

Evropska unija je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner BiH i u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 66 posto. Slijede zemlje CEFTA-e sa 14 posto, a ostale zemlje učestvuju sa 20 posto.

Od ukupnog bh. izvoza, na zemlje EU se odnosi 73 posto, a uvoz iz zemalja EU učestvuje sa 62 posto u ukupnom bh. uvozu.

Izvoz u zemlje CEFTA-e učestvuje sa 17 posto u ukupnom bh. izvozu, a uvoz iz zemalja CEFTA-e učestvuje sa 12 posto u ukupnom bh. uvozu.

Izvoz u ostale zemlje ostvaruje učešće od 10 posto u ukupnom bh. izvozu, dok uvoz iz ovih zemalja u ukupnom bh. uvozu učestvuje sa 26 posto.

Od glavnih trgovinskih partnera, najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ima sa Austrijom (151 posto), Slovenijom (111 posto), Njemačkom (72 posto), Hrvatskom (69 posto), Francuskom (62 posto), Srbijom (61 posto), te Italijom (56 posto), saopšteno je iz Vijeća ministara BiH.

Dinamiku izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u periodu 2017. - 2019. godina karakterisao je kontinuiran pad količina izvezenih roba, a ujedno i vrijednosti, zaključak je ovog tijela.

"Pad je posljedica smanjenog izvoza na tržište Turske, s obzirom na pad vrijednosti turske lire, što je bh. proizvode učinilo skupljim i manje konkurentnim. Također, na smanjenje izvoza uticala je odluka vlasti u Prištini o uvođenju zaštitne mjere, odnosno carinena uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, a potom još radikalnije mjere o uvođenju 100% carine na uvoz svih roba, uključujući i poljoprivredno-prehrambene proizvode iz BiH", kažu iz Vijeća ministara.

Kao odraz cjelokupnog stanja u poljoprivredi u BiH, već duži niz godina se bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima. Izvoz je bilježio negativna kretanja i imao trend smanjenja, a vrijednost uvoza je varirala. Ipak, deficit je ostao visok i još uvijek nije manji od dvije milijarde KM.

Smanjenjem izvoza u 2019. godini, deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 2,4 milijarde KM i veći je za 6 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti i ulja, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer i proizvodi na bazi šećera, proizvodi na bazi žitarica i brašna, voda, povrće, proizvodi mlinske industrije i meso.

Na tržište BiH najviše se plasiraju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi porijeklom iz EU, i to oko 55 posto, iz zemalja CEFTA-e 29 posto, Turske oko 3 posto, EFTA-e 0,2 posto i ostatka svijeta 13 posto.
 


Buka preporuka

Ekonomija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.