<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Vanredno stanje u RS: Borba protiv virusa ili pritisak na slobodu

REPUBLIKA SRPSKA

"Nadati se da su htijenja onih koji uvode vanredno stanje motivisana zaustavljanjem širenja virusa korona, a ne testiranje nekih novih metoda vladanja građanima."

27. mart 2020, 4:35

Republika Srpska u subotu uvodi vanredno stanje! Ovo je najavio predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Nakon što su vlasti u RS zbog pandemije virusa korona poglasile vanrednu situaciju i zavele policijski čas, ograničile kretanje građana, zatvorili sva mjesta za javna okupljanja, došlo je vrijeme da se pređe na viši nivo. Vanredno stanje!

Situacija koja je itekako ozbiljna traži od nosilaca najviših funkcija u zemlji ozbiljne i odgovorne poteze. Sve ono što je učinjeno u RS, odnosno BiH, malo ko osporava, jer u ovom trenutku svi se vode time da je zdravlje građana najvažnije.
Tako i uskraćivanje mnogoborojnih ljudskih prava, mogućnost umanjenja demokratičnosti, stvaranje atmosfere straha i sve ostale negativne posljedice donesenih mjera u svrhu prevencije i suzbijanja virusa korona su stavljeni po strani.

Ipak, postoje i oni, većinom su u manjini, koji strahuju da bi unošenje vanrednog stanja, privikavanje građana na uslove života u takvom okruženju, sve jači pritisak na slobodu govora i kretanja, koji se opravdava vanrednim stanjem, mogao dovesti do veće koncentracije političke moći u rukama pojedinaca, posebno u već narušenim demokratijama i totalitarnim režimima.

Neki se takvog scenarija boje i u Republici Srpskoj. U već oslabljenoj demokratiji, u kojoj je skoro sve odlučivanje koncentrisano na jednom mjestu i u kojoj je parlamentarizam odavno samo privid, uvođenje vanrednog stanja, pa makar i ono bilo neophodno, dovodi do pojačanog straha među građanima.

Mnogi se pitaju kako će vanredno stanje, ukoliko potraje ova situacija, uticati na politički život u RS, na vlast i na građane.

Već u samoj najavi vanrednog stanja, koje je faktički i prije Narodne skupštine donio predsjednik SNSD-a i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, vidljivo je da se procedure i institucije Republike Srpske nimalo ne poštuju.

Ono što je takođe zabrinjavajuće jeste način i razlog koji se navodio kao osnov za uvođenje vanrednog stanja, a to je neposlušnost i neodgovornost pojedinih građana.

Ipak, niko nije uvodio vanredno stanje dok su se pojedinci neodgovorno ponašali prema bankarskom sistemu RS, prema Robnim rezervama i, na kraju, prema zdravstvenom sistemu RS, u koji se sad svi uzdamo.

Ćutanje građana na sve ono što smo godinama gledali je veći razlog da se većina prozove neodgovornom od sporadičnih slučajeva nepoštivanja mjera koje su izdali nadležni u prethodnih nekoliko dana.

Zbog toga je i u ovim teškim trenucima društvo podijeljeno na one koji strahuju da bi sve veće mjere i vanredno stanje mogli u potpunosti ugušiti svaki oblik demokratije i na one koji bespogovorno podržavaju sve veću represiju i sve radikalnije mjere, strahujući za sopstvenu bezbjednost i zdravlje.

Predsjednik Helsinškog odbora Republike Srpske Branko Todorović za BUKU navodi da je ova kriza sa pojavom virusa korona pokazala ono što su poznavaoci znali i što je vlast u BiH na svim nivoima skrivala. Odnosno, da sistem u cijelini ne funkcioniše.

„Ono što će vlast svakako pokušati i što pokušava je da odgovornost prebaci na nekog drugog, na višu silu i na kraju na građane. Vidimo kako su se sada oni koji podilaze građanima pred izbore vrlo otvoreno i direktno okomili na građane kao krajnje neodgovorne, a koji zapravo i prouzrokuju većinu problema“, rekao je Todorović i dodao da cijela situacija pokazuje i ogoljuje bh. sistem i sve njegove nedostatke, koji su se u prethodnim godinama prikrivali, jer nismo bili suočeni sa ozbiljnijim izazovima.

„Prvi izazov pokazuje da većina ljudi koji vode institucije nisu dorasli zadatku, jer se na sva važna mjesta postavljaju podobni i poslušni politički kadrovi sa kupljenim fakultetskim diplomama. Svjedoci smo da se ovdje ključne odluke donose u malom krugu ljudi, a ne u institucijama i parlamentima. To rade najmoćnije političke ličnosti. Oni donose odluke koje bi trebalo da donose parlamenti i vlade i oni, nezavisno od pozicije koju obavljaju, mogu da najave i narede bilo šta, pa čak i vanredno stanje“, kaže Todorović.

On navodi da sve ovo pokazuje da u BiH ne postoji vladavina prava i institucija, poštivanje procedura i nadležnosti, što dovodi do koncentracije moći kod malog broja ljudi, a samim tim i do nekompetentnih odluka.

„Mi smo u vrijeme ove krize imali priliku da vidimo vrlo malo eksperata, a mnogo političara. Mnogi od njih pokušavaju i ovo da politički iskoriste i instrumentalizuju. Dakle, pojedinci sasvim otvoreno zloupotrebljavaju svoje pozicije da bi vodili politike, a ne da bi spasili zemlju i građane od stvarne opasnosti i izazova. Prema tome, imamo stvarni razlog za zabrinutost“, kaže naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, uvođenje vanrednog stanja u Republici Srpkoj može da dovede do narušavanja trenutnog stanja sloboda, te da još više moći koncentriše u ruke pojedinaca koji su na vlasti. Ipak, Todorović smatra da te promjene ne mogu biti velike, najviše iz razloga jer je sistem kod nas već urušen, a demokratija na niskom nivou.

„Mi i do sada nismo imali zdravu političku scenu i atmosferu u Republici Srpskoj i ona je i bila razrušena, privatizovana, izopačena, a kad nešto nemate, teško je to urušiti. Opozicija kod nas i ovako ne postoji, pa čak ni uvođenje vanrednog stanja neće nanijeti neku štetu nečemu što ne postoji kao jedan normalan, demokratski, parlamentarni, medijski zdrav sistem, koji bi trebalo da funkcioniše po osnovu demokratskih načela. Druga stvar koju treba reći je da svaka država ima mogućnost da u slučajevima koji su predviđeni ustavom i zakonima uvede vanredno stanje. Međutim, nad tim pojavama bi trebalo da postoji parlamentarni nadzor i one moraju biti usmjerene samo ka zaštiti građana i njihove imovine i zdravlja. Teško je u jednom momentu procijeniti da li će biti veća korist ili šteta od ovog uvođenja vanrednog stanja. To je jedno otvoreno pitanje i to treba pratiti. Nadati se da su htijenja onih koji uvode vanredno stanje motivisana zaustavljanjem širenja virusa korona, a ne testiranje nekih novih metoda vladanja građanima“, kaže Todorović.

Prije Republike Srpske jedino je Srbija u regionu uvela vanredno stanje. Upravo iz Beograda stručnjaci sa kojima smo razgovarali apeluju na vlasti u RS da ne idu ovim putem.
 
Dušan Janjić, politički analitičar iz Beograda, kaže da se u Srbiji u vanrednom stanju primjenjuje većina mjera koja bi se mogla primijeniti na osnovu zakona koji već postoje i vanredne situacije.

Kako nam je rekao, jedan od razloga zbog kojih je Srbija uvela vanredno stanje jeste taj što je odnos vlasti i nadležnih prema virusu bio neodgovoran i što su tek nakon što je Svjetska zdravtvena organizacija proglasila pandemiju počeli da reguju.

A tada su bile potrebne hitne mere.

Drugi razlog je, kako kaže, politički.

„Otkazivanje izbora i pokušaj da se radi na jačanju autoriteta onih koji se u ime države pojavljuju u borbi protiv korone je ono što se željelo postići“, rekao je Janjić za BUKU.

On navodi da u slučaju RS nema potrebe za ovakvim potezom.

„Šta bi uvođenje vanrednog stanja u Republici Srpkoj značilo, teško je reći, jer se već sa vanrednom situacijom mogu provoditi brojne mjere. Jedino je moguće da Dodik opet pokušava da ovim istakne državnost RS i svoj autoritet“, kaže Janjić, koji jedinu pozitivnu stranu uvođenja vanrednog stanja vidi u mogućnosti brže reakcije za sisteme koji su neorganizovani i nepripremljeni, a zdravstveni sistem RS je, kako kaže, neuporedivo ispod zdravstvenog sistema Srbije.

„Nije manifestacija države samo to što bi Dodik zaveo neku vrstu policijskog časa i stvorio sebi mogućnost da se pojavljuje nekoliko puta dnevno na televizijama. Kada policijskim časom ograničavate kroz vanredno stanje kretanje i slobode, to psihološki mnogo više djeluje na ljude nego kada to radite vanrednom situacijom. Iako su male razlike u djelovanju, velike su razlike u atmosferi koja se stvara. Odnosno, stvara se atmosfera ugroženosti, a neprijatelj je nevidljiv. Jedno ratno stanje“, kaže naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, ono što se može zaključiti jeste da je ovakvo stanje, bar u Srbiji, neodrživo i da će se morati ići ka liberalizaciji ovih mjera.

„Ukoliko do toga ne dođe, počeće se dešavati masovno kršenje ovih mjera. Pored toga, mora se osloboditi informisanje. Slobodni mediji su na velikom udaru u vanrednom stanju, a ovi bliski vlasti se masovno zloupotrebljavaju. Ipak, ja se nadam da neće doći do pucanja i da će vlast postepeno da liberalizuje situaciju i polako svu pažnju prebaci na one koji su ugroženi. Što se tiče Republike Srpske i Dodika, ja bih ga k'o brata molio da ne zavodi vanredno stanje, jer je ionako dosta toga uradio do sada, a što se radi tek u vanrednom stanju. On treba da radi koordinisano sa Vladom RS i institucijama BiH, da se BiH što bolje izbori sa virusom korona, a ne da zavodi policijski čas“, zaključio je Janjić.