Oduvijek je san ljudi sa ovog podneblja bio da dođu do zaposlenja u Njemačkoj. I za vrijeme Jugoslavije, koja je, kako mnogi vole reći, bila socijalistički raj, ni previše zatvorena, ni previše otvorena, sa moćnom industrijom i proizvodnjom, tokom 60-ih i 70-ih godina prošlog vijeka mnogi su otišli na privremeni rad u Njemačku i Austriju. Otišli su zbog posla, u nadi da će se za nekoliko godina, kada uštede dovoljno za auto ili kuću, vratiti. Međutim, privremeni posao obično je postajao stalni, mnogi su zaradili penziju i nikada se nisu vratili.
Prema popisu stanovništva SFRJ iz 1971. godine, na privremenom radu u inostranstvu bilo je 671.000 radnika, a upravo su Austrija i Njemačka zapošljavale više od 80 posto jugoslavenskih gastarbajtera.
Svi termini rezervisani
Koliko je danas ljudi na privremenom radu u inostranstvu nepoznanica je.
Nepoznanica su nam i rezultati popisa, koji se sveo isključivo na to koliko ima Bošnjaka, Srba, Hrvata, Klingonaca, ostalih... I to se još još uvije sabira, oduzima. O tome koliko ljudi je otišlo iz države, nikoga ne interesuje. To izgleda nisu brojke koje zaslužuju pažnju.
A ljudi odlaze i to rijeke ljudi. Najviše je mladih i obrazovanih koji do posla u BiH ne mogu doći, jer se ovdje zapošljava isključivo preko stranačkih i porodičnih veza. Posao ovi mladi ljudi dobijaju lako, obično putem internet oglasa ili preko posrednika. Uglavnom odlaze u Njemačku, koja se od svih drugih članica Evropske unije najuspješnije oporavlja od ekonomske krize.
Stoga smo i mi, kako bi istražili koliko je zaista povećan odlazak bh. građana u ovu zemlju, kontaktirali Ambasadu Njemačke u BiH. Ovdje su nam potvrdili da je broj zahtjeva za izdavanje viza osjetno povećan, te da se zbog toga samo na zakazivanje termina za izdavanje vize čeka i po 4 mjeseca. Trenutno oko 4.000 bh. građana koji imaju potpisane ugovore o radu sa njemačkim poslodavcima čeka da dobije radnu vizu, a svi termini u kategorijama „u svrhu spajanja porodice“ kao i u „svrhu zapošljavanja“ trenutno su rezervisani.
„Ambasada sedmično daje oko 240 termina za vize za zapošljavanje i 45 za spajanje porodice i trenutno su nam svi termini zauzeti. Zbog tehničkih i organizacijskih razloga termini se mogu rezervisati 14 sedmica unaprijed. Takođe produžio se i vrijeme čekanja između predaje zahtjeva i izdavanja vize zbog velikog porasta broja zahtjeva, pa se vize ne mogu podići istog dana kada je predan zahtjev što je ranije bilo moguće“, kažu u njemačkoj ambasadi.
Dodaju i da nije moguće zakazivanje vanrednog tj. ranijeg termina u svrhu klasičnog zapošljavanja. Predsaglasnost (tzv. Vorabzustimmung) od njemačke agencije za zapošljavanje ili ugovor o radu sa određenim datumom ne predstavljaju razlog za zakazivanje vanrednog termina, obzirom da su im isti limitirani i isključivo predviđeni za hitne slučajeve.
Za pola godine izdato 6.800 radnih viza
Koliko se povećao broj naših ljudi koji odlaze na rad u ovu evropsku zemlju možda najbolje ilustruje podatak da je u prvoj polovini 2016. godine njemačka ambasada obradila skoro 6.800 zahtjeva za vizu, dok je za cijelu 2015. godinu taj broj iznosio 8.600. Najveći broj zahtjeva za vizu bio je u svrhu zapošljavanja i obrazovanja, dok se oko oko deset posto zahtjeva odnosilo na spajanje porodice.
Dodajmo još i to da državljani BiH, koji su ujedno i državljani Hrvatske ne trebaju vizu za Njemačku, što im jamči brži odlazak u Njemačku, a što za najmalobrojniji konstitutivni narod u BiH i nije baš dobro.
Podsjetimo Njemačka je od 1. januara 2016. ublažila zakonske uslove za pristup njenom tržištu rada za državljane naše zemlje koji, prema novoj Uredbi, u Njemačkoj mogu dobiti boravišnu dozvolu za sva zanimanja, obuke i pomoćne aktivnosti, a za ulazak u tu zemlju radi zaposlenja potrebno je osigurano radno mjesto i radna viza.
U tu svrhu radno mjesto mora ispunjavati sljedeće uslove: za slobodno radno mjesto ne smije biti na raspolaganju niti jedan tražilac posla koji ima njemačko ili državljanstvo EU, te zarada i uslovi iz ugovora ne smiju biti lošiji od onih koje ima posloprimalac u Njemačkoj na sličnom radnom mjestu.
Stotine ljudi koji gotovo svakodnevno odlaze iz države gdje je pola miliona nezaposlenih ne treba nas čuditi.
Međutim, ono što nas treba i čuditi i zbrinjavati jeste činjenica da je u BiH i dva mjeseca nakon objavljenih rezultata popisa još uvijek glavno pitanje koliko ima Srba, Hrvata ili Bošnjaka. Taj podatak je „koristan“ samo našim političarima i nikome više. O tome da ovdje živi 800.000 stanovnika manje, da samo u RS po prvi put ima manje od 100.000 učenika u osnovnim školama, i da je broj prvačića pao ispod 10.000 nikoga ne dotiče. O tome naši političari ne pričaju jer nemaju ni opravdanja ni načina da se uhvate u koštac sa masovnim odlaskom stanovništva.
I dok god je tako, ne piše nam se dobro.
Za informacije o dobijanju termina za radne vize posjetite web stranicu Njemačke ambasade u Bosni i Hercegovini
