"Visoka korupcija se ne može raditi”: Kako se pravosuđe u BiH bavilo sankcionisanim zvaničnicima

Tužilaštvo BiH se nije obaziralo na pozive OSCE-a i Delegacije EU te je visoka korupcija ostala nekažnjiva

Adem Džaferović / 07. Januar 2022

“Visoka korupcija se ne može raditi”, rekla je, tokom razgovora sa direktorom Obavještajno sigurnosne agencije BiH, Ozrenka Nešković, zamjenica tadašnje glavne državne tužiteljice.

Zbog čega se ne može raditi jasno je svima u ovoj zemlji. No, ako se korupcijom ne bavi domaće pravosuđe, bavile su se Sjedinjene Američke Države.

Naime, Ministarstvo finansija SAD-a uvelo je sankcije za nekoliko osoba iz Bosne i Hercegovine.

Član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik, njegov savjetnik i bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milan Tegeltija, njegova supruga Tijana, predsjednik stranke Pokret demokratske akcije i državni parlamentarac Mirsad Kukić kažnjeni su, između ostalog, zbog korupcije, dok je među sankcionisanim zbog povezanosti sa Dodikom i Alternativna televizija iz Banje Luke.

Postavlja se razumno pitanje kako se do sada odnosilo pravosuđe u Bosni i Hercegovini prema navedenim osobama i da li su institucije imale saznanja koja ima SAD.

Osuđivan samo Kukić

Krenimo redom. Protiv Milorada Dodika trenutno nema podignutih i potvrđenih optužnica u BiH.

U obrazloženju sankcija SAD-a, kao razlog se navodi potkopavanje stabilnosti države i koruptivne radnje.

“Dodik je iskoristio svoju zvaničnu poziciju u BiH da akumulira lično bogatstvo kroz korupciju, mito i druge koruptivne radnje”, stoji u obrazloženju.

Lidera SNSD-a se imenuje odgovornim ili saučesnikom u korupciji vezanoj za Zapadni Balkan ili direktno ili indirektno angažovanje u njoj, a s ciljem sticanja lične koristi.

“Uspostavio je patronažnu mrežu u BiH od koje koristi ima on i njegovi saradnici. Kao jedan od primjera svojih koruptivnih radnji, Dodik je dao vladine ugovore i monopole u RS-u direktno bliskim poslovnim saradnicima. Dodik se svojim koruptivnim prihodima bavio podmićivanjem i dodatnim koruptivnim aktivnostima kako bi ostvario svoje lične interese na štetu građana u RS-u”, stoji u obrazloženju.

Dakle, Tužilaštvo BiH se do sada nije bavilo Dodikom kada je u pitanju korupcija.

Što se tiče njegovog savjetnika Tegeltije, ni protiv njega nema podignutih optužnica.

Iako je bio glavni akter afere Potkivanje, Tužilaštvo BiH je procijenilo da nema osnova da se tereti bivši prvi čovjek VSTV-a, ali je smatralo da treba procesuirati one koji su sjedili s njim za stolom u spornom snimku afere Potkivanje.

No, ovaj pokušaj Tužilaštva da u ovoj aferi optuži privrednika Nermina Aleševića i uposlenika državne Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Marka Pandžu je propao jer je Apelaciono vijeće Suda BiH odbacilo žalbu državnog Tužilaštva te pravosnažno oslobodilo Aleševića i Pandžu za davanje, odnosno primanje dara.

Državno Tužilaštvo se nije bavilo ni Mirsadom Kukićem, ali jesu kantonalna tužilašva.

Kukiću se sudilo dva puta. Prvo je lider PDA i bivši potpredsjednik SDA 2006. godine osuđen na godinu i po dana zatvora jer je kao generalni direktor rudnika Banovići prekoračio granice službenog položaja, omogućivši nezakonito pribavljanje koristi drugim osobama, među kojima je i njegova majka.

Kantonalni sud u Tuzli je na Kukićev zahtjev 2014. godine ovu presudu obrisao iz kaznene evidencije. Drugi predmet u kojem je Kukić osuđen, ali ovaj put prvostepeno je onaj iz oktobra 2020. godine.

Tada je Općinski sud Sarajevo Kukića osudio na godinu dana zatvora zbog primanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, odnosno zloupotrebe pri zapošljavanju u Elektroprivredi BiH.

Kukić je ranije u predmetu kodnog naziva “Bosna” bio optužen s Amirom Zukićem (također na crnoj listi SAD-a zbog koruptivnih radnji), Safetom Bibićem, Senadom i Nedžadom Trakom, Ramizom Karavdićem, Esedom Džananovićem i Asimom Sarajlićem zbog zloupotreba pri zapošljavanju u javnim preduzećima, ali je njegov predmet u oktobru 2017. godine razdvojen zbog zdravstvenog stanja i sudilo mu se odvojeno.

Osim Dodika, Tegeltije, Kukića i Zukića, na crnoj listi SAD-a od 2018. godine je i državni delegat SNSD-a Nikola Špirić zbog umiješanosti u značajnu korupciju.

Neobjašnjive profesionalne greške

U julu ove godine ambasador Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH, pozvao je pravosuđe da pokaže konkretne i opipljive rezultate i uspostavljanje mjerljivog učinka u smislu povećanja istraga, optužnica i konačnih presuda.

Upozorio je da se to ne dešava u predmetima visoke korupcije.

“Razočaravajuće je da skoro ništa nije učinjeno u proteklom periodu kada govorimo o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”, rekao je tada Sattler.

On je istakao da je Priebeov izvještaj konstatovao nedostatak posvećenosti nosilaca pravosudnih funkcija i da su se kod mnogih predmeta uvidjele “neobjašnjive profesionalne greške”, što je ocijenio zabrinjavajućim zbog nepostojanja odgovornosti za takve greške.

I Dmitry Iordanidi, zamjenik šefice Misije OSCE-a u BiH, kazao je tada da je Misija ocijenila kako je odgovor pravosuđa u BiH na korupciju neadekvatan, što se posebno odnosi na procesuiranje predmeta protiv počinilaca visokog i srednjeg ranga.

A koliko se pravosuđe odazvalo pozivu ambasadora Sattlera najbolje govori podatak da je Tužilaštvo BiH prethodne godine podiglo samo jednu optužnicu za visoku korupciju.

 


Buka preporuka

Politika

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.