Sve privatne predškolske ustanove u Banjaluci svoja vrata za dječicu zatvorila su 16. marta zbog pandemije koronavirusa. U Banjaluci blizu 2.000 mališana pohađa privatne predškolske ustanove, o kojima brine preko 300 zaposlenih, a ako uzmemo cijelu RS, taj broj se penje na više od 4.000 djece i preko 600 radnika, koji imaju svoje porodice.
Iz Udruženja privatnih predškolskih ustanova grada Banjaluka, kažu nam da nijedna privatna predškolska ustanova u Banjaluci nikada nije imala finansijske, niti bilo koje druge subvencije od Grada, a kažu da je gradski budžet javan i dostupan na sajtu Uprave Grada, gdje se to može i provjeriti.
Ovo znači da se privatne predškolske ustanove finansiraju isključivo od uplata roditelja, a iz ovog Udruženja ističu da će učiniti sve napore da nijedan od njihovih radnika ne ostane bez posla.
Kristina Perać iz Udruženja privatnih predškolskih ustanova grada Banjaluka kaže da su sve ustanove poštovale preporuku Štaba za vanredne situacije i zatvorile sve svoje objekte od 16. marta, te se time pokazale kao odgovorne u provođenju mjera viših autoriteta, ali time je doveden u pitanje opstanak ovih ustanova.
„U ovom momentu je nemoguće predvideti kolika finansijska šteta će proizaći iz situacije koja je zadesila Privatne predškolske ustanove, jer se ne zna koliko će vanredno stanje potrajati. Kako se privatne predškolske ustanove finansiraju isključivo od uplata svojih korisnika, nerealno je očekivati da će opstati zahvaljujući solidarnosti roditelja, za koje je pitanje da li će biti u mogućnosti da plate umanjen iznos za onaj vremenski period za koji vrtići neće raditi, tako da je teško predvideti prihode za vreme trajanja vanrednog stanja, a rashodi, shodno trenutnom stanju, ostaju isti kao da se radi punim kapacitetom“, rekla je za BUKU Kristina Perać.
Ona ističe da je Gradonačelniku Banjaluke upućen dopis sa potpisom 25 privatnih predškolskih ustanova Grada Banjaluka, te da se čeka na njegov odgovor.
„Verujemo, iz razloga što su ljudski životi prioritet i podržavamo to! Ovom prilikom stavljamo se Gradu na raspolaganje, jer želimo da se nastave dobri partnerski odnosi, ali isto tako želimo da upoznamo nadležne da nam je preko potrebna konkretna pomoć. Ubeđeni smo u pozitivan ishod, jer je Grad pokazao da brine o svojim najmlađim sugrađanima gradeći dečija igrališta i vrtiće“, ističe Kristina.
Kada je riječ o pomoći Grada ovim ustanovama, od velike pomoći bilo bi preuzimanje poreza i doprinosa na teret države dok traje ova situacija, isplata plata radnicima, odgoda kredita i pomoć u plaćanju zakupa prostora.
„Udruženje privatnih predškolskih ustanova je stava da će načiniti sve napore da nijedan od tih radnika ne ostane bez posla i da na kraju ove situacije ta deca imaju gde da se vrate. Predškolsko obrazovanje je temelj jake države, ta deca su naša budućnost u koju treba ulagati“, ističe naša sagovornica.
Kada je riječ o plaćanju vrtića za ovaj period dok je vanredna situacija, Kristina kaže da je to interna stvar koja zavisi od ustanove do ustanove.
„U našim ugovorima prema korisnicima, nije predviđena klauzula koja obuhvata trenutno stanje. O plaćanju za naredni period, roditelji će dobiti obaveštenje od svake ustanove. Što se tiče maja i juna, iskreno se nadamo da će se situacija do tada smiriti, jer su nadležni organi na vreme reagovali i preduzimaju sve mere da se epidemija drži pod kontrolom. Iskoristila bih ovu priliku da apelujem na naše roditelje i mališane da ostanu u svojim kućama i time sačuvaju, kako svoje, tako i zdravlje svojih sugrađana“, ističe Kristina.
Dragan Risojević, savjetnik gradonačelnika i šef Tima za komunikacije grada Banjaluka, kaže da zbog aktuelne epidemiološke situacije i pratećih ograničenja rada pojedinih djelatnosti, uključujući i rad predškolskih ustanova, izvjesno je da će nastupiti značajne ekonomske posljedice, čiji tačan razmjer je ovom trenutku teško prognozirati.
„Privatni vrtići su samo jedna od djelatnosti, pogođenih ovom krizom, a ugroženi su praktično svi poslovni subjekti. Pri tome, vrijedi napomenuti da je Grad Banja Luka osnivač Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje i da, u skladu s tim, primarnu brigu vodi o ovom sistemu gradskih vrtića, dok, s druge strane, privatne predškolske ustanove posluju na komercijalnom principu. S obzirom na nepredvidljivo trajanje i razmjere epidemiološke krize, biće potrebne sistematske mjere za saniranje ekonomskih posljedica, i to sa svih nivoa vlasti“, rekao je za BUKU Risojević.
Roditelji čija djeca idu u privatne vrtiće različitog su stava kada je riječ o plaćanju. Jedni kažu da su spremni da plaćaju umanjen iznos za period tokom kojeg djeca ne idu u vrtić, dok postoje i roditelji koji kažu da neće dobiti pune plate za period tokom kojeg nisu radili, pa im je svako dodatno plaćanje vrtića tokom perioda kad djeca ostaju kod kuće narušavanje ionako umanjenog kućnog budžeta.
Što se tiče plaćanja vrtića, mnogi vrtići su ponudili roditeljima, ukoliko su isti u prilici, da plate „čuvanje mjesta“, koje iznosi različito za svaki vrtić. U jednom vrtiću su nam rekli da je „čuvanje mjesta“ 100 KM, a u drugom 150 KM. Na kraju, ostaje da vidimo da li će Grad izaći u susret privatnim vrtićima sa određenim mjerama pomoći.
