Podsjetimo da je Dodik ,pored toga što je bio nosilac dužnosti premijera RS, ujedno je bio i Predsjednik Kreditnog odbora skupštine akcionara Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, koja je odobrila pomenuti kredit u iznosu od 3 miliona KM.
Takođe, u skladu sa Zakonom o investiciono-razvojnoj banci RS, Vlada RS je imala funkciju skupštine banke.
Premijer Dodik, kao prvi čovjek skupštine banke i kao predsjednik kreditnog odbora banke, iako nije bio prisutan na sjednici kada je kredit njegovom sinu odobren, prema Zakonu je bio obavezan članovima Kreditnog odbora objasniti razloge postojanja mogućeg sukoba interesa, što on nije učinio.
Kada se uzme u obzir činjenica da su ostali članovi Kreditnog odbora u potčinjenom položaju u odnosu na gospodina Dodika, jer su članovi stranke na čijem je on čelu, te ministri u Vladi kojom on predsjeda, jasno je da je gospodin Dodik mogao uticati na odluku Kreditnog odbora o dodjeli kredita.
Premijer Dodik je u svom stilu odgovarao na prozivke koje je nazvao neprincipijelnim.
"Svako ko se želi baviti teškim poslom u voćarstvu može aplicirati za kredit IRB RS", govorio je, između ostalog, Dodik.
Protekle sedmice čitav je slučaj dobio svoj, čini se, konačan epilog u vidu objelodanjene presude Vrhovnog suda RS, koji je potvrdio presudu Okružnog suda RS da Milorad Dodik nije bio u sukobu interesa.
„Vrhovni sud je, nažalost, potvrdio presudu Okružnog suda, navodeći da je Zakon o sprečavanju sukoba interesa na nivou Republike Srpske donesen nakon spornog kredita, te da se nije mogao primjenjivati u datom slučaju”, stajalo je u saopštenju TI BiH povodom ove presude Vrhovnog suda.
Razgovarali smo sa Srdjanom Blagovčaninom, izvršnim direktorom ove organizacije koji je za čitaoce BUKA približio istorijat čitavog slučaja "Voćnjak Dodik i sukob interesa"
Gospodine Blagovčanin, možemo li našim čitaocima malo objasniti pozadinu cijelog slučaja dodjele kredita sinu Milorada Dodika i Vaš angažman u vezi sa tim?
Radi se o naravno dobro poznatom slučaju dodjele kredita iz sredstava IRB sinu tadašnjeg premijera a današnjeg predsjednika RS. Obzirom da su naši eksperti smatrali da se radi o školskom primjeru sukoba interesa, jer je pomenuto lice tada u funkciji premijera bilo i predsjednik skuštine IRB, kao i kreditnog odbora iste insitucije, mi smo podnijeli zahtjev za utvrdjivanje sukoba interesa republičkoj komisiji, kada je ona utvrdila da ne postoji sukob interesa, žalili smo se drugostepenoj komisiji, koja je pogadjate vec utvrdila isto, da bismo nakon toga pokrenuli upravni spor pred Okružnim sudom, nakon čega je i on odlučio isto. I konačno podnijeli smo vanredni pravni lijek Vrhovnom sudu, da bi pomenuta institucija “pravnički mudro” zaključila isto.
Možete li takvu presudu Vrhovnog suda RS prokomentarisati?
Milsim da je presuda Vrhovnog suda više političkog karaktera nego pravnog. Njom se na sve moguce način nastoji opravdati i objasniti neobjašnjivo. Ali kada najviša pravna instanca u RS, donese ovakvu odluku, onda to govori i o cjelokupnom pravosuđu u RS. Stoga, je za nas ovaj slučaj završen, jer smo uradili sve što je bilo u našoj moći.
Na kraju svega. šta nam je "slučaj voćnjak" pokazao?
Ovaj nam slučaj pokazuje, kao uostalom i mnogi drugi da u BiH nepostoji vladavina prava, već isključivo vladavina ljudi, malobrojnih pojedinaca i u zavisnosti od toga koliku količinu moci posjedujete, takve ce biti i odluke sudova, komisija ili drugih državnih institucija. Pokazuje i ovaj slučaj da je država u službi nekolicine, a da većinu brutalno pljačka i ponižava.
