Volter: Uspjeh je uvijek dijete smjelosti

Što se duže zadržavamo na vlastitoj nesreći, to joj pridajemo veću snagu kojom nam može naškoditi... Ljudi nikada nemaju grižu savjesti zbog onoga što namjeravaju da urade... Ko se osvećuje poslije pobjede, nije dostojan te pobjede.

BUKA / 19. Novembar 2019

 

Na današnji dan 1778. godine umro je Fransoa Mari Arue Volter, francuski filozof, istoričar i književnik.Volter je jedan od najznačajnijih predstavnika epohe prosvjećenosti i najslobodoumnijih duhova Evrope 18. vijeka.

Veliki protivnik crkvenog mračnjaštva i klerikalizma, ali ne i ateist, Volter je bio saradnik "Enciklopedije", koja je okupljala najveće umove Francuske tog doba.

Prosvjetitelj u najpotpunijem smislu te reči, izvanredno obrazovan i svestran kao pisac i filozof, ostavio je za sobom djela koja spadaju u sam vrh francuske i svjetske književnosti: filozofske romane "Zadig" i "Kandid", epopeje "Anrijada" i "Djevica Orleanska", tragedije: "Edip", "Cezar", "Tankred", kao i filozofska djela "Filozofska pisma" i "Filozofski riječnik".

Donosimo vam Volterove citate:

Uspjeh je uvijek dijete smjelosti.

Politika je vještina da se laže u pravi čas.

Ko se boji siromaštva nije dostojan izobilja.

Idealna ljepota za žapca je žaba.

Primjer popravlja mnogo bolje od prijekora.

Jedan trenutak sreće vrijedi hiljadu godina slave.

Što se duže zadržavamo na vlastitoj nesreći, to joj pridajemo veću snagu kojom nam može naškoditi.

Ljudi nikada nemaju grižu savjesti zbog onoga što namjeravaju da urade!

Ko se osvećuje poslije pobjede, nije dostojan te pobjede.

Jedini način da obavežemo ljude da govore dobro o nama  je da im činimo dobro.

Tajna da se bude dosadan jeste u tome da se kaže sve.

Nije dovoljno biti skroman, za to treba imati razloga.

Vjera je pobjeda teologije nad ljudskom slabošću.

Rad nas spašava od tri velika zla: dosade, poroka i siromaštva.

Jedina vrlina kojom se čovjek ne može pohvaliti jeste skromnost. Kad bi se njome pohvalio, više ne bi bio skroman.

Oni koji nikad ne povlače svoje mišljenje, više vole sebe nego istinu.

Istorija dokazuje da istorija može da dokaže sve.

Najfilozofskija strana istorije je u tome što nas upoznaje sa ljudskom glupošću.

Onaj koji ograničava svoje želje, uvijek je bogat.

Dok čovjek traži mudrost, dotle zaslužuje naziv mudraca; čim uobrazi da je popio svu mudrost, odmah postaje budala.

Ako bismo ljudima oduzeli njihove iluzije, koje zadovoljstvo bi im onda ostalo?

Istorija je samo spisak zločina i nesreća.

 

 

 

 


Buka preporuka

Kolumne

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.