O ovoj odluci do kraja sedmice zvanično bi trebalo da bude obaviješten i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić.
Ova odluka Evropske komisije donesena je nakon što je Vlada Federacije BiH odbacila kao neprihvatljivu revidiranu listu projektnih prijedloga IPA 2011, koju je prošle sedmice usvojio Savjet ministara, a sa koje je “izbačeno” nekoliko projekata kojima se, prema stavovima iz Republike Srpske, vršio prenos nadležnosti sa entiteta na državu.
Iz Vlade FBiH saopšteno je da je revidirana lista neprihvatljiva i da Vlada ostaje pri prvobitno utvrđenoj listi, jer je u njenom kreiranju učestvovala u skladu sa propisanim procedurama i pravilima. Sve projekte je odobrio Savjet ministara BiH, a Direkcija za evropske integracije BiH je konačnu listu ovih projekata poslala Evropskoj komisij, jer Direkcija za evropske integracije je, zajedno sa Delegacijom EU, nadležna za vođenje projekata.
Do revidiranja liste došlo je nakon što je Republika Srpska odbila preko državnog nivoa realizovati 8,2 miliona eura za četiri projekta, smatrajući da su ona u nadleženosti entiteta, te su tako projekti iz oblasti statistike, zapošljavanja, poljoprivrede i pravosuđa prebačeni u prekograničnu saradnju, odnosno regionalne fondove
Ministar finansija BiH Dragan Vrankić izjavio je za Agenciju Srna da ”zbog tri - četiri projekta nije trebalo praviti glupost koja je dovela do toga da Brisel ospori cijeli IPA paket za BiH za 2011. godinu”.
"Ono što je usaglašeno na Savjetu ministara BiH nije ono što se željelo u startu, ali je puno bolje da iskoristimo 89 miliona eura nego ništa", rekao je Vrankić.
Ministar bezbjednosti BiH iz Stranke demokratske akcije Sadik Ahmetović potvrdio je juče za list Oslobođenje da je dobio informacije o odluci Evropske komisije, a odluku Vlade FBiH ocijenio kao neracionalnu:
"Radi se o jednoj krajnje neracionalnoj odluci Vlade FBiH. Svi su imali priliku da kažu svoj stav i svi su znali da EK neće implementirati nijedan projekat bez konsenzusa svih. Zašto se onda donosi ovakva odluka? To nikako ne mogu shvatiti, rekao je Ahmetović, naglasivši kako mu nije jasno zašto su ministri iz njegove stranke u Vladi FBiH glasali drugačije od državnih ministara.
"Treba pitati predsjednika Vlade FBiH, koji dolazi iz SDP-a, kako su takvi zaključci dospjeli na dnevni red sjednice, jer on je taj koji je tu informaciju i zaključke kandidirao. Ne znam koliko su pojedini članovi Vlade bili informisani o svemu, ali znam da ti zaključci nisu trebali federalnoj Vladi", rekao je Ahmetović.
Potpredsjednik Vlade Federacije BiH i ministar prostornog uređenja Desnica Radivojević je istom listu potvrdio da zaključci Vlade FBiH ne predstavljaju konačan stav Vlade u vezi sa revidiranom listom IPA.
Slobodan Popović, član predsjedništva SDP BiH za BUKU kaže kako je bilo logično za očekivati da se ovo desi nakon predugog nadmudrivanja oko projekata koji su se trebali finansirati sredstvima EU. On dodaje kako je očito je da su političke isključivosti došle u prvi plan ispred interesa države i njenih građana.
“Prosto je nevjerovatno da gotovo 100 miliona EU bespovratnih sredstava propadne, a mi goli kao crkveni miševi. Činjenica je da je u proceduri koja predviđa način donošenja odluke u direkciji za EU integracije nakon što je posao završen, iz RS došao prigovor na jedan manji dio projekata zbog „navodnog“ jačanja institucija države i prenošenja nadležnosti, koji je rezultirao nedavanjem saglasnosti", kaže Popović
“Pošto u ovoj zemlji bilo kakva vrsta dogovora i kompromisa još nije moguća, jer se kompromis smatra slabošću, ceh će i dalje plaćati građani BiH. Odgovornost za postojeće stanje očito nema kome da se delegira nego onima koji vrše vlast u ime građana, naroda, entiteta, individualiteta... Ko je tu više ili manje kriv više nije bitno zato što ne postoji politička volja ni na jednoj strani da se problemi riješe”, dodaje Popović.
Podsjetimo da se predsjednik RS Milorad Dodik usprotivio realizaciji projekata iz IPA paketa Evropske unije koji, prema njegovom mišljenju, podrazumijevaju prijenos nadležnosti s entiteta na državu. Radi se o projektima u oblastima poljoprivrede, zapošljavanja, statistike i pravosuđa. "Gdje god vidimo da postoji podrška projektima institucionalne izgradnje, a koja znači prijenos nadležnosti, mi smo protiv", kazao je Dodik.
Iz Vlade Federacije BiH ranije je upućen prigovor da predstavnici Republike Srpske u strukturama zaduženim za pretpristupnu pomoć već nekoliko godina blokiraju implementaciju značajnog broja ovih projekta, te na taj način pokušavaju distribuciju ove pomoći napraviti ekskluzivno međuentitetskim pitanjem.
Prema mišljenju Srđana Mazalice iz SNSD-a i poslanika Narodne skupštine RS za suspenziju IPA paketa od strane Evropske komisije je krivo “sarajevsko sitnočaršijsko ponašanje”.
”Žalosno je da smo ostali bez 88,02 miliona evra pomoći jer je prevladalo sarajevsko sitnočaršijsko ponašanje koje je imalo za cilj da kroz finansiranje 4 projekta dođe do prenosa nadležnosti sa entiteta na nivo državne zajednice”, kaže za BUKU Mazalica.
Mazalica kaže kako je glavni krivac nelegalna Vlada Federacije jer nije prihvatila revidiran popis projektnih prijedloga IPA 2011, koji je usvojio Savjet ministara.
Pitanje koje se nameće samo po sebi je kako je moguće da se ovolika šteta trpi zbog ovakvih političkih odluka i nemogućnosti dogovora?
Srđan Mazalica smatra da umjesto da se bavimo podmetanjem jedni drugima, te da "na kvarno" ostvarujemo svoje političke ciljeve kroz proces evropskih integracija, bilo bi bolje da više vodimo računa o ekonomsko-socijalnim problemima građana.
“Upravo entitetski nivo vlasti u BiH nosi teret ovakvih problema”, zaključuje Mazalica.
Prema mišljenju Svetlane Cenić, ekonomske analitičarke iz Banjaluke glavni krivci za suspenziju IPA paketa Bosni i Hercegovini su entitetske vlasti, odnosno partije na vlasti, s jedne strane, ali i EU koja tvrdi da ne može ništa odobriti bez opšte saglasnosti, ali uporno radi "po komisijama", odnosno prihvata naknadne stavove entiteta, nakon što su njihovi predstavnici na državnom nivou odobrili listu.
“A kažem, kako se može komentarisati kad vam poklanjaju pare, a vi nećete, a nemate ni u levoj ni u desnoj? Najolje bi bilo da pare daju bez projekata, bez ičega, pa bi opet postojala opasnost da se potuku koliko kome pripada” navodi Cenićeva.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, kaže kako ju više ništa ne može iznenaditi niti začuditi kada se govorimo BiH.
”Ovo je još jedan pokazatelj kako u ovoj zemlji nema dijaloga, političkog dogovora, a kako građani daju saglasnost na to da budu taoci sopstvenih političara i njihovih politika. Još jedna cijena, koju ćemo platiti svi, a oko koje se niko neće pretjerano uzbuditi niti će krivci biti pozvani na odgovornost. Strukture vlasti su se ponašale onako kako se ponašaju decenijama, tvrdoglavo, tvrdeći kako je samo "naša" strana prava, problem je napravila ona druga, "njihova". Ponašamo se kao da imamo sav novac i sve vrijeme svijeta na raspolaganju, a potonuli smo u bezdanu siromaštva”, kaže za BUKU Topićeva.
Ona dodaje kako su glavni krivci za nastalu situaciju političke partije, koje sudjeluju u vršenju vlasti, ali i odnosi, ako uopšte postoji takvo nešto, na relaciji nadležnih institucija oba entiteta.
”Nisu se uspjeli dogovoriti, pa se to neslaganje prenijelo na Savjet ministara i Direkciju za evropske integracije. Začarani krug u kojem su sudjelovale sve nadležne institucije u zemlji, ali koje su bili puki izvršioci stavova političkih partija koje su na vlasti” smatra Tanja Topić.
Ono što najviše zabrinjava jeste da građani bez obzira kojem entitetu pripadaju trpe ogromnu i najveću štetu. IPA paket podrazumijevao je projekte u oblasti poljoprivrede, zapošljavanja, statistike i pravosuđa. Podrška u tim oblastima je jako važna, ali očito našim institucijama nije stalo do nje.
“Mislim da bi se političari ozbiljno trebali zamisliti nad ovom odlukom Evropske komisije, što, po dobrom starom običaju neće uraditi, već će se busati u prsa, ističući ko je koga i od koga branio. Nama je neophodan drugačiji model ponašanja i razmišljanja, što mi se čini jako dalekim i apstraktnim, tako da ne očekujem uskoro neki izlaz iz ovakve situacije. A ako ne dođe do promjene na kojoj Evropska komisija insistira, jasno je da ćemo ubuduće gubiti još novca. Ako je suditi po dosadašnjem ponašanju i stavu, čini se da nam isti nije ni potreban. Građani neće protestvovati i buniti se kod političara zbog suspenzije ovih projekata, i oni se ponašaju kao da se sve ovo njih uopšte ne dotiče", zaključuje Topićeva za BUKU.
Svetlana Cenić se pita ko ovdje uopšte misli na građane. Prema njenom mišljenju su građani pasivni i ne traže bolje, a svoje predstavnike ne pitaju gde su pare, gde je obećani bolji život.
”Međutim, korak napred bi bio, a za to se zalažem, da se konačno napravi inventura na državnom nivou, jednom za svagda obaveže na poštovanje institucija na državnom nivou, ako su već glasali za njihovo uspostavljanje, a jednom da se definiše i razgraniči, kako treba, nadležnost entiteta i nadležnost države. Pri tome da se manemo principa "puj pike, ne važi". Jer, ako se svi zaklinju u tom da su im važni gradjani (čitaj: glasači!), onda je, valjda, bitno gde su građanima potrebne opštine, gde entiteti, a gde država, koja treba da stane iza svega”.
Bilo kako bilo, ukoliko Evropska komisija uskoro ne bude obaviještena o postignutom dogovoru među svim zainteresovanim stranama u vezi sa IPA programom za BiH, ova bi zemlja mogla ostati bez značajnih razvojnih sredstava. Štefan File, povjerenik za proširenje EU će u međuvremenu razmotriti preusmjeravanje fondova iz pomoći BiH u višekorisnički program za region zapadnog Balkana.
