Za sve je kriva PISA: Koga briga što su djeca u BiH nepismena?

Posebna sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) na zahtjev člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika se održava danas u Banjaluci.

Elvir Padalović / 29. Juli 2020

Foto: BUKA

 

Dodik je tri odluke Predsjedništva BiH, usvojene bez konsenzusa na 14. redovnoj sjednici Predsjedništva održanoj 22. jula, proglasio veoma štetnim po vitalne interese entiteta RS i pozvao poslanike Narodne skupštine da dvotrećinskog većinom podrže njegov stav. 

Riječ je o odlukama o odobravanju zaključivanja Memoranduma o saradnji između Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva unutrašnje bezbjednosti SAD o saradnji u vezi s upotrebom putničkih informacija, zatim o Sporazumu o učešću BiH u Programu za međunarodnog ocjenjivanje učenika (PISA) 2021. i Odluci o pristupanju BiH Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti PIRLS 2021. 

"Bez koncensuza" znači da za odluke nisu bila sva tri člana Predsjedništva i da su za Odluku bila samo dva člana Predsjedništva. Upravo zbog ovoga Milorad Dodik proglasio je te odluke veoma štetnim po vitalne interese Republike Srpske i pozvao poslanike Narodne skupštine da dvotrećinskom većinom podrže njegov stav.

Zašto smeta PISA? -Hronologija odbijanja Sporazuma

 

Početkom decembra 2019. godine predstavljeni su katastrofalni rezultati PISA testiranja za 2018. godinu. Svaki drugi učenik u BiH je funkcionalno nepismen, ocjena je PISA testiranja. 

Iz testiranja u matematici učenici iz BiH su osvojili 406 bodova, iz čitanja 403, a iz prirodnih nauka 398 i ti rezultati su ispod prosjeka. BiH generalno ima lošiji prosjek u poređenju s referentnim zemljama, poput zemalja regije, uključujući i Austriju. Najbolje rezultate učenici iz naše zemlje su ostvarili u matematici, a najlošije iz prirodnih nauka.

Nakon objave rezultata svi su se složili kako je ovo sve dobro i da su ovi rezultati zapravo "prekidač" koji će upaliti svjetlo jer nema "većeg mraka od neznanja"

Pola godine kasnije, niti ima svjetla niti djece u učionicama, za sve je sad kriva korona. Djeca uče, čini se manje nego ikad, a svoje vršnjake u klupama nisu vidjeli još od februara. Djeca uče preko Vibera, Zooma, i ostalih aplikacija, od reformi obrazovanja sve se svelo na 10minutno obraćanje nastavnika preko tv ekrana.  To se sad zove digitalizacija obrazovanja.

U sve se, kao što je to uobičajeno, uključila i politika pa tako Republika Srpska nije zadovoljna grupnim rezultatima jer oni ne pokazuju uspješnost Republike Srpske a djeca su u Republici Srpskoj su pametnija i bolja od malih federalaca, i zato se traži da se rezultati PISA testiranja počnu već na sljedećem testiranju 2021. godine prikazivati entitetski. Jer će onda takvi rezultati pokazati stvarno stanje. Hoće li?  

Rezultate je odmah nakon objave prokomentarisao Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović kooji je rekao kako je teško govoriti o rangiranju BiH u kojoj postoji više obrazovnih sistema. 

"u okviru PISA istraživanja govorilo o rezultatima po raznim kategorijama kao što su pol, stepen siromaštva učenika, privrženost đaka školi, njihovo mišljenje o školi, nastavnicima, značaju obrazovanja, mišljenje direktora o nastavnicima, a na sve načine se izbjegavalo govoriti o rezultatima na nivou entiteta i kantona. Nadam se da ćemo, kako je najavljeno, u narednom koraku dobiti rezultate po entitetima i kantonima" rekao je on.

"Republika Srpska je u svim prethodnim reformama obrazovanja, pa i narednoj definisala da su to nedostaci njenog obrazovnog sistema", naveo je Damjanović, dodajući da cilj PISA istraživanja nije rangiranje obrazovnih sistema, već utvrđivanje slabosti u obrazovnom sistemu, da bi bile izvršene korekcije.

Drugim riječima, sistem obrazovanja u Repbulici Srpskoj zna svoje slabosti, PISA testiranje je vršeno eksperimentalno na nivou BiH, priprema je bila loša, skoro pa da je sve loše.

O tome svjedoči i Prijedlog upućen od strane Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske Miloradu Dodiku 31.1.2020 u kojem se navodi kako rezultati " prikazani sumarno za Bosnu i Hercegovinu, te kao takvi ne mogu služiti obrazovnom sistemu Republike Srpske kao ocjena uspješnosti, niti kao osnov za kreiranje razvoja"

U prijedlogu stoji da srpski član Predsjedništva treba pokrenuti inicijativu o učešću Republike Srpske kao nezavisnog obrazovnog sistema u PISA testiranju, jer ovi sumarni rezultati za BiH ne mogu služiti obrazovnom sistemu Republike Srpske kao ocjena uspješnosti niti kao osnov za kreiranje razvoja, a da mogućnost komparacije postignuća učenika Republike Srpske sa postignućima učenika drugih obrazovnih sistema mogu da daju doprinos "objektivnijem sagledavanju kvaliteta vaspitno-obrazovnih sistema za kreiranje strategija.

6.2.2020. godina Ministarstvo prosvjete i kulture RS dostavlja Miloradu Dodiku mišljenje na prijedlog Sporazuma PISA 2021 u kojem se navodi da je zatraženo u Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BIH Republika Srpska ima svog koordinatora i dva zamjenika za sprovođenje aktivnosti za PISA testiranje.

Ministarstvo je navelo još drugih primjedbi na ovaj Sporazum a koji se tiče uspostavljanja nacionalne baze podataka, te d aje uspostava prens nadležnosti, jer je obrazovanje u isključivoj nadležnosti Republike Srpske. Dalje neprihvatljivo je osnivanje PISA nacionalnog centra jer se ponovo dovode u pitanje nadležnosti Republike Srpske nad obrazovanjem.

Također Ministarstvu je neprihvatljivo i tendenciozno korištenje termina nacionalni ( nacionalni stručnjaci, nacionalna verzija instrumenta ), te da  APOSO ( Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BIH) nema nadležnost nešposrednog djelovanja u Republici Srpskoj.  

Na osnovu svega toga traži se nezavisno učešće Republike Srpske u programu PISA.

Sredinom februara ove godine Vlada Republike Srpske donosi zaključak kojim se traži da se obezbijedi učešće Republike Srpske u projektima PISA, u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima Republike Srpske u oblasti obrazovanja.

Zaključkom se zadužuje Ministarstvo prosvjete i kulture da sprovede ciklus PISA testiranja u 2021. godini zajedno sa ostalim obrazovnim sistemima u BiH, s tim da vaspitno-obrazovni sistem Republike Srpske bude vidljiv na listi međunarodnih testiranja i u samom izvještaju koji predstavlja rezultate istraživanja.

Istim zaključkom se traži da se planira učešće i pojavljivanje Republike Srpske kao nezavisnog obrazovnog sistema u PISa testiranju 2024. godine. Vlada Republike Srpske dostavlja i prijedlog Ministarstvu civilnih poslova BiH da prilikom potpisivanja Sporazuma o učešću u programu PISA za 2021. godinu ispred Republike Srpske za zajedničkog voditelja bude imenovana Nina Ninković iz Pedagoškog zavoda RS a za člana Upravnog odbora PISA 2021 projekta ispred Republike Srpske bude Nataša Cvijanović iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske.

Na osnovu svih ovih dokumenata, koji nisu uvaženi Milorad Dodik proglašava Odluke vema štetnim jer je donesena preglsavanjem i bez uvažavanja interesa Republike Srpske.

 

Šta to biješe reforma?

Činjenica je da još uvijek niko nije izvukao podatke za nivo entiteta i kantona, ali se ti podaci mogu izvući. Ono što se zna je kako su učenici uradili testove na različitim jezicima-bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku (većina njih je u RS). Zašto Ministarstvo nije samo izvuklo podatke za sebe, recimo? 

PISA testiranje kroz koje su učenici u BiH prošli prije dvije godine zajedno sa vršnjacima iz sedamdeset i šest drugih zemalja svijeta, od Rusije, Kine, SAD-a i Australije do Brazila, Kanade i Srbije, pokazalo je da naši petnaestogodišnjaci ne samo da nisu među najboljim u svijetu i da su ispod prosjeka najbogatijih zemalja svijeta već i da su među dvadeset najgorih u svijetu. 

Stručnjaci, domaći i strani, odmah su upozorili su da se radi o poraznim rezultatima koji su pokazali kako je naš svaki drugi petnaestogodišnjak funkcionalno nepismen. Konkretno, to znači da su sposobni pročitati neki tekst, ali da onda ono što su pročitali ne umiju prepričati, objasniti ili iskoristiti. U tome su bili lošiji od vršnjaka u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Albanijii.

Takvi rezultati su alarm i poziv na buđenje svih političkih, administrativnih i stručnih krugova u BiH. Krik i vapaj za reformama u svakom od 13 obrazovnih sistema. 

Adi Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina kaže kako su PISA testiranje i rezultati takvi da omogućavaju svakome ko je imalo zainteresovan za analizu i spoznaju stvarne situacije u obrazovnom sistemu, da do nivoa škole, opštine, kantona ili entiteta, od socijalnog statusa učenika do spola, odnosa ruralnih i urbanih sredina, spozna kakvi su rezultati, šta je problem i gdje je nužno sistematski intervenisati kako bi se obrazovni sistem popravio. 

"To je ono što su mnogi dobronamjerni i očekivali u BiH. I to je ono što se u većini od sedamdesetak zemalja događa nakon objavljivanja rezultata. Zbog toga je i EU financijski podržala provođenje ovog testiranja u BiH prije dvije godine" kaže on za BUKU. 

Danas, nažalost, u BiH se ne razgovara o rezultatima analize PISA rezultata i reformi koje su na osnovu tih analiza osmišljene i provedene na nivou pojedinačnih ministarstava obrazovanja. 

"Osim inicijalne, vrlo obimne i kvalitetne analize rezultata na nivou čitave BiH, a koju je izradila državna agencija u saradnji sa univerziteta širom BiH, entitetska i kantonalna ministarstva obrazovanja nisu uradila skoro ništa. Zato se postavlja pitanje da li je strah od jednako loših ili još gorih rezultata razlog zašto danas razgovaramo o tome da li će BiH uopšte učestvovati u narednom ciklusu" ističe naš sagovornik.

On kaže da ga je strah da su nas u ovu situaciju doveli neodgovorni pojedinci zaduženi za obrazovanje u institucijama Republike Srpske, čiji je zadatak bio da na osnovu rezultata PISA testiranja iz 2018. osmisle, pokrenu i provedu potrebne reforme obrazovanja, te pojedinci u Predsjedništvu BiH, a čiji zadatak je bio da prepoznaju nerad entitetskih institucija i iskoriste svoj politički uticaj za dobrobit šire zajednice. 

"Te pojedince je, čini se, sada strah da će se njihov nerad i neznanje razotkriti kroz rezultate narednog ciklusa PISA testiranja" kaže naš sagovornik. 

Priča o tome da rezultati učenika iz Republike Srpske nisu bili vidljivi ili da su se utopili u ukupne rezultate BiH su netačne i za svakoga ko zna koristiti microsoft excel naivne i pomalo tužne. 

"Zbog svega toga se nadam da će većina u Narodnoj Skupštini Republike Srpske odbiti da posluži kao paravan neznanju i nečinjenju nadležnih institucija i iskoristiti svoje pravo da natjeraju institucije da rade svoj posao. Zarad dobrobiti svih budućih učenika i društva u cijelini" zaključuje naš sagovornik.

Posebna sjednice Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) na zahtjev člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika se održava danas u Banjaluci.

Činjenica je da pola naše djece ne zna objasniti ono što je pročitalo. Domaćim političarima je izgleda bitnije da vide jesu li funkcionalno nepismeniji mali Bošnjaci Srbi ili Hrvati...

 

 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.