O liječenju pacijenata teško oboljelih usljed infekcije virusom korona, razgovarali smo sa dr Milkom Jandrić, šeficom Odjeljenja intenzivne medicine za COVID 19 pacijente i prof. dr Peđom Kovačevićem, načelnikom Klinike intenzivne medicine za nehirurške grane.
U javnosti se pandemija virusa korona često poredi sa epidemijom gripe, sa kojom smo već navikli da živimo, pa nas je na početku razgovora zanimalo da li je novi virus korona opasniji od virusa gripe i po čemu se razlikuje klinička slika teško oboljelih pacijenata od ova dva virusa.
Dr Jandrić kaže da postoje određene sličnosti, ali i razlike između virusa gripe i virusa korona, međutim, napominje da je za sada u vezi sa virusom korona dosta toga nepoznato, te da se može govoriti samo o poznatim činjenicama.
“U oba slučaja radi se o virusnoj infekciji koja primarno zahvata respiratorni sistem, sa sličnim putem prenošenja - kapljično i kontaktno, sličnom kliničkom slikom - povišena temperatura, kašalj, slabost i nekim od mjera prevencije - korištenje maski, pranje ruku, fizičko distanciranje. Oba virusa mogu dovesti do životno ugrožavajućih komplikacija tipa teške upale pluća i posljedičnog otkazivanja organa. Ono što je razlika je, čini se, veća smrtnost kod oboljelih od virusa korona i njegovo lakše prenošenje u odnosu na virus gripa, mjere prevencije u smislu vakcinacije - za virus gripa postoji vakcina, za virus korona ne postoji - kao i terapijski protokol - za grip postoji zvaničan lijek oseltamivir, dok za korona virus ne postoji, već se koriste različiti lijekovi, koji su u fazi ispitivanja, a koji prema nekim studijama imaju efekta kod oboljelih", objašnjava dr Jandrić.
Kada je riječ o hroničnim bolestima prisutnim kod kritičnih pacijenata zaraženih virusom korona, dr Janrić kaže da su osobe koje imaju udružene bolesti u pravilu podložnije svim infekcijama, pa i virusnim. Budući da epidemija još uvijek traje, naglašava da ćemo zvanične podatke imati tek kada se sve završi.
“Dosadašnja analiza je pokazala da je veća učestalost oboljelih među kardiovaskularnim bolesnicima, oboljelim od šećerne bolesti, onkološkim bolesnicima i onim sa narušenom funkcijom imunog sistema, u smislu postojanja neke autoimune bolesti. Takođe, veliki broj bolesnika na prijemu u bolnicu je navodio da nema udruženih bolesti, niti redovne terapije, što je pokazatelj da se korona virus može desiti svakome, i zdravim osobama.”
Foto: Dr Milka Jandrić, Buka
Na pitanje koje terapije se koriste za liječenje kritičnih pacijenata zaraženih Covidom 19 i koliko su uspješne, dr Jandrić odgovara da je krajem marta 2020. godine od strane Ministarstva imenovana Ekspertska grupa za izradu terapijskih protokola i smjernica za liječenje bolničkih pacijenata sa COVID19 infekcijom, koju čine nastavnici i saradnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci. Ova grupa je iskustva i preporuke relevantnih evropskih i svjetskih institucija o načinima zbrinjavanja i liječenja COVID19 pacijenata prilagodila našim uslovima, objašnjava dr Jandrić.
“Zvaničan lijek za virus corona ne postoji, bar ne još uvijek. U liječenju kritično oboljelih pacijenata, prema preporukama, koristimo različite grupe lijekova i njihove kombinacije: antimalarične lijekove, makrolidne antibiotike, vitamine C i D, kortikosteroide, ponekad i biološku terapiju. Budući da pacijenti u Intenzivnu njegu dolaze u zadnjoj etapi bolesti i teškom opštem stanju, ne stiče se utisak da nešto drugo pomaže, sem respiratorne - invazivne i neinvazivne - i druge multiorganske podrške.”
Što se tiče pacijenata zaraženih virusom korona koji su priključeni na respirator, zanimalo nas je kolike su šanse za njihov oporavak.
"Smatra se da oko 14% oboljelih pacijenata ima teži oblik bolesti koji zahtijeva kiseoničnu terapiju, a oni najteži, oko 5% oboljelih, zahtijevaju liječenje u Jedinicama intenzivnog liječenja. Liječenje izuzetno teških formi bolesti nezamislivo je bez invazivne mehaničke ventilacije, jer bez obezbjeđenja tijelu dostatne količine kiseonika i eliminacije ugljen dioksida, a što je normalna funkcija pluća, koja podsjećam u novoj bolesti ne rade, praktično nema života. Uzimajući u obzir osnovnu bolest, težinu kliničke slike, često prateću multiorgansku slabost, šanse za oporavak pacijenata koji su intubirani i spojeni na respirator su male", kazala je dr Jandrić.
Foto: prof. dr Peđa Kovačević, Buka
Prof. Dr Kovačević govorio je o saradnji Univerzitetskog kliničkog centra sa kolegama iz regije i šire, sa kojima razmjenjuju korisne informacije o liječenju pacijenata zaraženih virusom korona.
"Naša saradnja sa Klinikom Mayo u vidu teleedukacije i dalje perzistira, a sada smo dobili podršku i od Svjetske zdravstvene organizacije da ova vrsta podrške bude održiva cijelo vrijeme pandemije Corona virusom. Novo je u odnosu na našu prethodnu saradnju sa prof. Ognjenom Gajićem i Mayo Klinikom to da je ovaj vid teleedukacije postao regionalna saradnja. Danas se u video link uključuju ljekari koji liječe najteže pacijente oboljele od COVID 19 iz četiri države sa prostora bivše Jugoslavije - Bosna i Hercegovina, Slovenija, Hrvatska, Srbija i Crna Gora. Ovo projekat teleedukacije čini još interesantnijim, ali i značajnijim, jer se tokom video sesije diskutuje sa više ljekara iz više centara, te se svakako dobije i veći broj korisnih informacija za liječenje ovih pacijenata", ispričao nam je dr Kovačević.
Dr Kovačević za kraj je poručio da svi građani treba da budu svjesni činjenice da je u našoj sredini prisutan corona virus, te da od svakoga od nas zavisi kako će se dalje situacija odvijati.
"Za corona virus ne postoji lijek, niti vakcina. Nažalost, moramo se prilagoditi na novu normalnost gdje je zaštitna oprema, distanciranje, te druge epidemiološke mjere i savjeti sastavni dio života. Ponašanje svih nas je jasno i transparentno, i neće se moći sakriti, jer svako nepoštivanje pravila vodiće za sobom i porast broja oboljelih i umrlih koji se ne može sakriti."
