Zašto ljudi koji žive u nestabilnim ekonomijama poput BiH i dalje drže do tradicionalnih valuta?

Zabrinjava činjenica da ljudi koji žive u zemljama gdje je opštepoznata korupcija i nedostatak kompetencija u vladama i dalje drže do tradicionalnih valuta.

T.T. / 11. Juni 2021


 
Kriptovalute nisu nova pojava, ali još uvijek su nepoznanica za mnoge ljude. Možda se može reći da su stekle više popularnosti u pop kulturi, jer mnogo ljudi širom svijeta i dalje gaji određene rezervacije ili nepovjerenje prema njima. Ekspert za ekonomska pitanja i kriptovalute Andreas M. Antonopoulous objašnjava zašto bismo mogli da ukažemo svoje povjerenje novom načinu finasijskog poslovanja. Antonopoulos objašnjava da se bitcoin može dovesti u vezu sa tradicionalnim novcem tj.valutama na isti način kao sto se današnje web stranice mogu dovesti u vezu sa novinama ili štampanim medijima. Dakle, web kao takav ne pripada niti jednoj posebnoj kompaniji. Web je prosto otvoreni sistem komunikacije koji se zasniva na međunarodnim standardima i prati određene protokole. 

Dakle, bitcoin je ekvivalentan otvorenom sistemu finansijske komunikacije i ne pripada niti jednoj kompaniji ili zemlji, i svi ljudi imaju mogućnost pristupa bitcoinu, isto kao što i svi ljudi imaju pristup web-u i mogu napraviti vlastiti web stranice. Sve što je potrebno jeste da posjedujete bitcoin novčanik i da na taj način razmjenjujete kriptovalute sa ljudima koji su takođe vlasnici bitcoin novčanika, širom svijeta.

Ovaj stručnjak kaže da ne razumije zašto ljudi koji dolaze iz nestabilnih ekonomija, kakve su na Balkanu, naprimjer, ne prihvataju ovakav vid finansijskog poslovanja. Kao finansijski stručnjak, Antonopulous, inače Grk porijeklom, a nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama, kaže da ga zabrinjava činjenica da ljudi koji žive u zemljama gdje je opštepoznata korupcija i nedostatak kompetencija u vladama i dalje drže do tradicionalnih valuta, a ne usuđuju se da nađu privatna rješenja u poduzetničkoj sferi.

Navodi primjer Grčke gdje ljudi uopšte nemaju povjerenje u vladu da može uraditi bilo šta ispravno. Ako pitate prosječnog Grka, reći će vam bez rezerve da smatra vladu i nekompetentnom i korumpiranom, ali ako pitate tog istog Grka na koji način štedi i da li bi razmotrio kupovinu bitcoina, reći će vam da to nije pravi novac. Ne, nipošto ne bi uradio takvu glupost. Za novac mora da odgovara vlada. A kada pitate zašto, jedan od odgovora je kako se porezi koriste za izgradnju puteva i infrastrukture. Onda ih pitam – jeste li vidjeli puteve na Balkanu?!

Da biste razumjeli kako funkcioniše bitcoin, morate razumjeti kako funkcionišu i valute širom svijeta. Dakle, šta je to bitcoin? Koja je njegova vrijednost? Šta uopšte može dati vrijednost softwerski proizvedenoj valuti koja nema svoj fizički oblik tj. tradicionalne kovanice i novčanice na koje smo navikli. Antonopoulos objašnjava pojam bitcoina na sljedeći način: 

Ljudi uvijek postave to pitanje – zašto bitcoin ili druga kriptovaluta uopšte imaju vrijednost? Uvijek im odgovaram pitanjem – zašt euro ima vrijednost, zašto dolar ima vrijednost? Oni se pobjedonosno nasmiju jer „znaju“ odgovor na ovo pitanje – zato što taj novac ima pokriće u zlatu!

Znate kako ja objašnjavam ovu teoriju o novcu – teorija Djeda Mraza. Ako pitate osmogodišnjaka zašto je dobio poklon za Božić – reći će vam da ga je donio Djeda Mraz. Ali ako takvo uvjerenje ima neko ko ima 20, 30 ili 40 godina i više, zapitaćete se da li je ta osoba racionalna. Kako odrasli ljudi mogu imati uvjerenja o novcu koja su u potpunosti mit, koja se zasnivaju na priči koja nije istinita, te ne bi trebalo da vjeruju u to ako imaju više od osam godina, ali iz nekog razloga oni i dalje vjeruju.

Hajde da krenemo iz početka. Dakle, nema zlata kao pokrića. Sve moderne valute zasnivaju svoju vrijednost na fundamentalnom faktoru koji se naziva upotrebna vrijednost. Euro ima vrijednost jer iza njega stoji ekonomija cijele Evrope i ekonomska aktivnost svih učesnika u sistemu Eura, što mu daje vrijednost, jer garantuje da, ako imate 1 euro, možete očekivati da ćete sutra moći kupiti tim jednim Eurom određenu količinu proizvoda ili usluge. Možete, naprimjer, da kupite troje jaja ili čokoladu. Ta tradicionalna razmjena se nastavlja iz dana u dan. Novac kao novac nema vrijednost, nego uvjerenje da ga možete koristiti za kupovinu usluga ili proizvoda. Kao što smo se i dogovorili da jedan metar predstavlja određenu dužinu i ne može svako da ga tumači proizvoljno. Novac na mnogo načina funkcioniše na isti način. 

Dakle, odgovor na pitanje – zašto bitcoin ima vrijednost je apsolutno isti odgovor kao i na pitanje zašto dolar i euro imaju vrijednost. Pitanje je koja ekonomija stoji iza bitcoina. Bitcoin ima vrijednost jer postoji dovoljno veliki broj ljudi koji smatraju da mogu koristiti bitcoin kao mehanizam za čuvanje vrijednosti, kupovinu dobara i usluga u budućnosti...

U svom okruženju u BiH, poznajem samo troje ljudi koji su se odlučili za ovaj vid štednje. Jedan od njih je nastavnik engleskog jezika, koji je uložio svojih 10.000KM u kupovinu određenog dijela bitcoina, studentica elektrotehnike, koja je kupila neku manje poznatu kriptovalutu za nekoliko stotina KM i vlasnik privatne IT kompanije, koji kaže da je uložio novac, ali ne znam o kojem je iznosu riječ. BiH se drži tradicije kupovine nekretnina ako imate „višak sredstava“, a i dalje nije otvorena prema virtuelnim valutama, barem ne u mjeri u kojoj su zavladale zapadnim društvima. 

Marko P., dugogodišnji prjatelj iz gimnazijskih dana i nastavnik engleskog jezika, jedan je od troje ljudi koje lično poznajem, a da su se odlučili na ovu vrstu investicije. Bio je raspoložen da podijeli svoje mišljenje o ovom vidu štednje.

Prošle godine sam imao dosta više posla od kuće, a zbog epidemije i zatvaranja, manje prilike da zarađeni novac trošim. Zbog toga sam uštedio oko 10.000 KM koje sam držao kod kuće. Nametnulo mi se pitanje šta da radim sa tim novcem, jer niti je pametno da ga držim kod sebe, niti da dugo držim novac koji zbog inflacije svake godine gubi dio svoje kupovne moći, odnosno čija vrijednost pada. Pošto takvu vrstu “problema” sa novcem nisam ranije imao, tražio sam savjet drugih ljudi čije mišljenje poštujem. Nakon više različitih mišljenja, te višemjesečnog istraživanja, otkrio sam da imam sljedeće opcije na raspolaganju:
- Uplaćivati novac na rate nekom osiguravajućem društvu
- Štedjeti novac u banci
- Ulagati u dionice kompanija
- Kupiti zlato (ili srebro)

Problem sa uplaćivanjem novca osiguravajućem društvu je da kamata nakon više decenija uplaćivanja nije velika. Doduše, dobija se životno osiguranje, kao i zdravstveno osiguranje za preko dvadeset bolesti. Ali ja sam neoženjen i kome da ostavljam životno osiguranje? I šta ako se razbolim od neke bolesti koja nije na spisku? Dodatni problem jeste što, ukoliko bih iz nekog razlog morao da povučem uloženi novac prije isteka ugovora, moguće je da bih u prvih 5 ili više godina dobio manje novca nego što sam uplatio.
 

S druge strane, kada se položi novac na oročenu štednju u banci, uloženi novac sa nekim kamatama se uvijek dobija, čak i ako se novac povlači prije završetka perioda oročenja. Takođe, i kamata na uloženi novac je veća nego u osiguravajućem društvu, premda ne veoma velika. Čak i sa maksimalnim periodom oročenja od 4 godine, i maksimalnom sumom od 10.000 KM i više, većina banaka daje godišnju kamatu oko 4%. Dakle, na uloženih 10.000 KM, godišnje bi se dobijalo oko 400 KM.
Od pada Banjalučke berze, stanje je prilično pusto i ona ne predstavlja značajnu platformu za ulaganje. Takođe, usljed ekonomske situacije u našoj zemlji, ima svega par kompanija u koje bi se moglo ulagati i dobijati neke dividende, ali dionice tih kompanija nisu u ponudi.
 

Možda najbolja od navedenih opcija mi se činilo zlato. Njegova vrijednost već godinama raste, otporno je na ekonomske krize, ne zavisi od banke ili sistema. 
Onda početkom godine, jedan od prijatelja od koga sam tražio savjet i koji je i sam razmišljao gdje da uloži svoju ušteđevinu mi je predložio bitcoin. Problem je da je bitcoin u dva mjeseca prije toga već narastao osam puta, i nama ja privukao pažnju kad su već mnogi mediji izvještavali o njegovom rastu, a to nije najbolje vrijeme za ulaganje. No, njegov prijedlog me je pokrenuo da konačno odvojim vrijeme da bih malo istraživao o bitcoinu. Veoma mi se dopalo da je to decentralizovana valuta, dakle ne postoji neki centar moći koji je kontroliše i može po svojoj volji da ukida pravo bilo kome da koristi svoja sredstva. Činjenica da bitcoin ima ograničen broj na 21 milion znači da je zaštićen od inflacije. I konačno, on se može slati bilo gdje i bilo kome jednostavno kao što se šalje email. Može se prodati u bilo kojoj količini, za razliku od zlata. Mogu se prelaziti granice, sve što treba da znate je vaša email adresa i pristupna šifra. Zbog ovih razloga, kao i zbog toga što njegova vrijednost znatno brže raste od cijene zlata, bitcoin je znatno bolje spremište vrijednost od zlata.
 

Jedno od pravila kako zaštititi svoju digitalnu imovinu jeste da je najbolje da što manje ljudi zna da je uopšte posjedujete. Zato ćete razumjeti zašto se predstavljam pod drugim imenom. Ja sam rekao mom bratu i manjem broju bliskih prijatelja da sam uložio novac u kripto, ali ne i mojoj majci. Znam da je strah kod nje dominantna emocija u poslovnim poduhvatima, zato sam je poštedio stresa. Poštovao sam pravilo da se nikad ne ulaže više nego što si možete priuštiti da izgubite, i čak i u najgorem scenariju, imao bih dovoljno da živim kao i do sada.

 
Sanda M., državna službenica i magistar ekonomskih nauka, takođe daje samo svoje privatno mišljenje, jer, kako kaže, nije stručnjak za kriptovalute. „Rizično jeste, jer nikad se ne zna kako će se cijene bitcoina kretati. Cijena nije regulisana, ne postoji mehanizam za ograničavanje pada ili rasta njezine vrijednosti. Zato kada raste donosi velike prinose, ali kada pada i značajne gubitke. Svoj novac lično ne bih uložila u kriptovalute. Možda je malo ziheraški sa moje strane, ali tako je.“

Jedan od primjera velike fluktuacije u vrijednosti jeste vijest koja je dugo kružila internetom o kupovini „najskuplje pice na svijetu“. Hanyecz je poznat kao prva osoba koja je koristila bitcoin u komercijalnoj transakciji. 22. maja 2010., kada je bitcoin imao nešto više od godinu dana, kupio je dvije pizze za 10.000 BTC. Ovaj datum je sada poznat kao „Bitcoin Pizza Day“. S jednim bitcoinom koji sada vrijedi 9500 američkih dolara, on je često predmet ismijavanja i Hanyeczove pizze od 45 miliona dolara se često spominju. 

"Bitcoin je način za iskorištavanje pohlepe", rekao je Hanyecz u nedavnom intervjuu iz svoje kuće u Jacksonvilleu na Floridi. Pohlepa je ta koja potkrepljuje osjetljivu ravnotežu poticaja koji bitcoin održavaju.

Milan S, ekonomista, nastanjen u Sarajevu, kaže da je i sam razmišljao o investiranju na tržištu kriptovaluta.

Kriptovalute, digitalna imovina, blockchain tehnologija su kod nas novi pojmovi. Takođe, čini mi se da kod nas postoji malo dostupnih, pouzdanih i provjerenih informacija. Lično, ne bih se usudio da značajan iznos sredstava investiram na tržištu kriptovaluta. Rekao bih da postoje značajne fluktuacije na njihovom tržištu i postoji dosta prostora za različite malverzacije. Ograničen broj dobara i usluga se može kupiti za kriptovalute. Određene države ih čak i zabranjuju, a u većini zemalja ne postoje propisi kojima se ova oblast detaljno uređuje. Rekao bih da je njihova sudbina za sada neizvjesna i da je investiranje na tržištu kriptovaluta povezano sa značajnim rizicima. No, sa druge strane, povećan rizik predstavlja mogućnost. Ova tržišta bilježe određeni rast. Znatno su jednostavnija za obavljanje transakcija i čini mi se da imaju veliki potencijal za rast. Uglavnom, kako nisam od onih koji previše rizikuju, ja ne bih velike iznose investirao u tržište kriptovaluta. Da imam novca za investiranje ili čuvanje vodio bih se principom diverzifikacije. Dio sredstava bih uložio u dionice, hartije od vrijednosti, depozite, obveznice, nekretnine, zlato, investicione fondove i slično. Jedan, mali dio bih investirao i u kriptovalute. A najvjerovatnije ću kada mi okolnosti dopuste, pošto sam siromašan, a želio bih biti bogat, razmisliti da sa ograničenim iznosom eksperimentišem na tržištu kriptovaluta. Uglavnom, prednosti i nedostaci investiranja u kriptovalute, onako kako ih ja vidim su sljedeći:

Prednosti
-   Olakšane transakcije i niski troškovi transakcija.
-    Dostupnost roba i usluga kojima se trguje uz pomoć kriptovaluta.
-    Mogućnost velikog rasta vrijednosti kriptovaluta i povećane zarade.
-    Povećanje diverzifikacije.

Nedostaci
-    Velike fluktuacije.
-    Značajan rizik od velikih gubitaka.
-    Neizvjesna sudbina ovih valuta.
-    Pravna neuređenost.
-    Mala dostupnost provjerenih i korisnih informacija.
-    Odsustvo profesionalaca ili fondova ili privrednih društava koja se bave ovim vidom investicija.
-    Postojanje opasnosti od raznih zloupotreba (krađa, pranje novca, finansiranje terorizma i slično).

Na kraju, lično, ne bih se usudio investirati veliki iznos novca, ne bih se u potpunosti oslanjao na ovo tržište, ali bih svakako volio da više saznam, da oblast digitalne imovine, kriptovaluta i blockchain tehnologija bude pravno uređena, i da pomalo eksperimentišem sa ovim. Nikada se ne zna, možda bih mogao nešto i da zaradim. Ko ne reskira, ne profitira.


 


Buka preporuka

Ekonomija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.