Prema tvrdnji pisca Davida Robsona, nismo uvijek tako pametni kao što mislimo da jesmo. Psihološka istraživanja pokazuju da veća inteligencija, obrazovanje i ekspertiza mogu čak pojačati naše greške.
1. Kognitivna šrktost
Razmislite o ovom pitanju: Koliko je životinja od svake vrste Mojsije primio u svoju barku?
Odgovor je, naravno, nula. Barku je napravio Noa, a ne Mojsije. Ali mnogi inteligentni ljudi ovdje pogriješe, zato što su “kognitivni šrktci”. Sposobni su da inteligentno rezonuju, ali ne koriste efikasno svoj mozak, već se isuviše oslanjaju na intuiciju. Zbog kognitivne škrtosti može se desiti da nas irelevantne informacije i vlastita osjećanja navedu na pogrešan zaključak. To može dovesti do loših finansijskih odluka, na primjer kada kupujemo kuću. To takođe može objasniti zašto naizgled inteligentni ljudi mogu nasjesti na lažne vijesti ako se previše fokusiraju na suštinu, pa im promaknu detalji izjave.
2. Motivisano rezonovanje
Ponekad, zahvaljujući emotivnoj snazi argumenta, razmišljamo veoma jednostrano. Arthur Conan Doyle je savršen primjer motivisanog rezonovanja. On je očigledno bio nevjerovatno inteligentan čovjek. Bio je ljekar i napisao je sve knjige o Šerloku Holmsu, gdje je pokazao veoma jasno razumijevanje kako bi trebalo da izgleda logičko zaključivanje. Ali u vlastitom životu nije bio ni izbliza tako racionalan. Veoma čvrsto i emotivno vjerovao je u spiritualizam i često je posjećivao prevarante koji su se predstavljali kao mediji. Njegovi prijatelji, među kojima je bio i iluzionista Hudini, pokušavali su da ga ubijede da griješi i da mu pokažu dokaze da ga ti ljudi varaju. Ali Arthur Conan Doyle nije vjerovao njihovim argumentima. Tako je na primjer pokušavao da upotrijebi naučna dostignuća u fizici u oblasti elektromagnetnog polja kako bi objasnio da vile postoje, ali da se pojavljuju na drugoj talasnoj dužini. Možda ne vjerujete u vile, ali motivisano rezonovanje može dovesti do polarizovanog političkog mišljenja. Takođe vam može pružiti opravdanje za loš poslovni poduhvat ili neuspjelu romansu.
3. Prokletstvo stručnjaka
Možete se nadati da će vas vaše obrazovanje ili stručnost spasiti od grešaka, ali ono može imati potpuno suprotan efekat. Nakon dugogodišnjeg iskustva na poslu, stručnjaci na primjer mogu početi da rade “na autopilotu”, pa zbog automatskog odlučivanja mogu ponekad izostaviti ključne informacije. To može objasniti slučaj iz 2004. godine kada je čovjek po imenu Brendon Mayfield optužen za bombaške napade u Madridu. On u tom period nije napuštao SAD, pa ipak forenzičari FBI-ja koji su analizirali otiske prstiju optužili su ga za zločin. Španska policija pronašla je otisak prstiju na plastičnoj kesi u blizini mjesta zločina. FBI je stavio dokaze u svoje kompjutere i pronašli su oko 20 kandidata gdje je došlo do podudarnosti. Kada su pogledali otiske prstiju Brendona Mayfielda bili su sigurni da se radi o identičnim otiscima. Pa ipak, kada pogledate otiske prstiju, zapravo postoje neke veoma važne razlike koje su oni potpuno previdjeli. Zahvaljujući "prokletstvu stručnjaka", bili su podložni “traženju potvrde” – vidjeli su samo dijelove koji se podudaraju, a bili su potpuno slijepi za dijelove koji se ne podudaraju
4. Efekat previše talenata
Ponekad se pametni ljudi glupo ponašaju zbog ljudi oko sebe. Osjećaj sukoba i takmičenja unutar grupe može smanjiti vještine za rješavanje problema i kreativnost svakog člana. Ako imate samo jednog ili dva arogantna člana, oni mogu potpuno uništiti dinamiku grupe i smanjiti uspjeh cijelog tima. Jedna studija je otkrila da se pojedinačni koeficijent inteligencije ljudi zapravo smanjuje kada osjećaju da su u konkurenciji sa drugima. Sjetite se pobjede Islanda na Evropskom prvenstvu u fudbalu 2016. godine. Island je mala zemlja u poređenju sa drugim evropskim državama. Oni nemaju veliki broj talentovanih igrača, pa ipak su bili izuzetno uspješni i porazili su engleski tim uprkos njihovim vrhunskim fudbalerima. Ovo je primjer efekta previše talenata. Engleska sa toliko fudbalskih zvijezda mučila se da održi jedinstvo unutar tima, jer je bilo toliko ega koji su tražili pažnju.
Srećom,postoje stvari koje možete učiniti kako biste izbjegli navedene zamke u razmišljanju. Na primjer, možete sami sebi da se usprotivite. Razmotrite svoju prvu intuitivnu reakciju i onda namjerno pokušajte razmišljati iz sasvim suprotne perspektive. Druga tehnika koju možete koristiti zove se “samoudaljavanje”. Izađite za trenutak iz svoje pozicije i razmislite o svom problemi iz vanjske perspektive. Ili možete isprobati mentalno putovanje kroz vrijeme. Zamislite sebe za mjesec dana ili za godinu, kako razmišljate o odluci koju ste donijeli. Na kraju, zašto ne pokušate podići svijest o emocijama. Ako možemo prepoznati svoja osjećanja, to će nam pomoći da ih kontrolišemo. Različite studije su pokazale da ova jednostavna tehnika smanjuje impulsivne reakcije i čini ljude manje pristrasnim.
Izvor: BBC
