VLADA u kojoj nije zastupljen releventan broj ministrica NE MOŽE BITI LEGITIMNA

Kada je prije tri godine kanadski premijer Justin Trudeau upitan zašto je, po prvi put u istoriji svoje države, formirao vladu sa jednakim brojem žena i muškaraca na ministarskim pozicijama, njegov odgovor je glasio: “Zato što je 2015. godina.” 

Milica Plavšić / 29. Decembar 2018

Foto: Klix.ba

Na početku 2019. godine, u Bosni i Hercegovini još uvijek ne možemo govoriti o ravnopravnosti žena, kada je u pitanju njihovo učešće na različitim nivoima vlasti. 

Prije dva dana formirana je izvršna vlast u Kantonu Sarajevo. Od trinaest ministarstava, samo tri će voditi žene, što znači da će žene u Vladi Kantona Sarajevo biti zastupljene u omjeru od 23,07% . Iako je to povećanje u odnosu na prethodni mandat, kada su u Vladi Kantona Sarajevo bile samo dvije ministrice (15,38%), to je  još uvijek daleko ispod, zakonom propisanih, minimalnih 40%.

Sarajevski otvoreni centar (SOC) uputio je ranije zahtjev svim strankama koje čine skupštinsku većinu Kantona Sarajevo  da poštuju Zakona o ravnopravnosti spolova prilikom imenovanja Vlade Kantona Sarajevo, podsjetivši ih  na obavezu koja proizlazi iz člana 20. ovog  Zakona, a koja nalaže ravnopravno učešće žena u svim tijelima vlasti. Takođe,  Zakon propisuje i minimum od 40% osoba manje zastupljenog spola.

Prije potvrđivanja imenovanja Vlade Kantona Sarajevo, SOC je takođe uputio zahtjev svim zastupnicima i zastupnicama Skupštine Kantona Sarajevo zatraživši od njih da ne potvrde imenovanje Vlade.

 “Imenovanjem Vlade Kantona Sarajevo se direktno krši Zakon o ravnopravnosti splova u BiH. Od trinaest ministarstava, samo tri će voditi žene. Tokom prethodnog mandata, u Vladi Kantona Sarajevo su bile samo dvije ministrice, ali jedna ministrica više ne predstavlja ravnopravno učešće muškaraca i žena u Vladi Kantona Sarajevo”, kaže Maida Zagorac iz Sarajevskog otvorenog centra

Podzastupljenost žena na mjestima odlučivanja ne postoji samo u tijelima vlasti Kantona Sarajevo, nego je to problem koji je zastupljen u svim drugim tijelima vlasti u BiH, kaže ona. 

Povodom imenovanja vlada na svim nivoima u BiH, grupa nevladinih organizacija - Fondacija Udružene žene, Helsinški parlament građana Banja Luka, Udruženje Most iz Višegrada i Sarajevski otvoreni centar - uputila je zahtjev zastupnicima skupština i parlamenata u BiH, mandatarima vlada i političkim strankama koje čine većinu u zakonodavnim tijelima vlasti, u kojem se traži da se prilikom imenovanja vlada poštuje Zakon o ravnopravnosti spolova.

“Vlada u kojoj nije zastupljen releventan broj ministrica ne može biti legitimna niti reprenzentativna. Da bi svaki naredni saziv vlada u BiH odražavao ravnopravnu zastupljenost osoba oba spola, u narednom periodu će biti upućeni amandmani na sve zakone o vladama u BiH, koji će osiguravati ravnopravnu zastupljenost osoba oba spola u vladama, na isti način na kako se to osigurava konstitutivnim narodima”, najavila je Zagorac. 

Kada je riječ o Republici Srpskoj, u novom sastavu Vlade RS imenovano je 6 žena (37,5%) što je duplo više nego u prethodnom mandatu Vlade. 

“Na ovaj način Vlada RS je poslala poruku da je ženama I te kako mjesto u politici i na visokim funkcijama”, kaže Željka Žolja iz Helsinškog parlamenta građana.
Ipak, dodaje ona, iako je ispoštovana zakonska obaveza o minimalnom broju žena u izvršnoj vlasti, još uvijek ne možemo govoriti o ravnopravnosti, jer i dalje ima više muškaraca nego žena u Vladi. 

“Smatram da bi trebalo težiti ostvarivanju pune ravnopravnosti osiguravanjem učešća jednakog broja muškaraca i žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti , što bi dovelo do pravdene raspodjele moći. Na taj način bismo mogli govoriti o tome da je vlast stvarno  opredijeljena za uklanjanje diskriminacije i margnalizacije žena, kao i provođenje politka jednakih mogućnosti”, kaže Žolja.

Ona podsjeća da je, u svom ekspozeu, premijer Višković rekao da će zaštita ljudskih prava i bezbjednost građana i građanki biti prioritet koji će biti uključen u sve politike nove Vlade. 

“Stoga se nadamo i očekujemo da će nova Vlada raditi na promociji ravnopravnosti polova, da će rodna  komponenta biti uključena u sve buduće strategije, zakone, budžete i politike, te da imenovanje 6 ministarki nije samo fomalno ispunjavanje zakonske obaveze nego stvarno opredjeljenje Vlade da vodi odgovorniju politiku koja će promijeniti sliku o ženi i njenoj ulozi u društvu”, kazala je Željka Žolja za Buku. 

Aleksandra Petrić iz Udruženih žena Banjaluka kaže da su zakonske kvote koje omogućuju zastupljenost žena u organima vlasti i upravljanja u BiH ne samo pitanje forme, već mjera koja formalno pravno štiti ljudska prava i demokratske principe ravnopravnosti žena i muškaraca. 

“Kvote za žene, odnosno manje zastupljeni pol, su trenutno nužne u BiH, jer bi u društvu poput našeg, koje je zasnovano na nepisanim zakonima patrijarhata, bez njih bilo upitno da li bi žene uopšte dobile priliku da rukovode najvišim vladinim institucijama”, kaže ona.
Na pitanje kakav je doprinos žena u politici i kako u tom smislu ocjenjuje rad ministrica u prethodnom sazivu Vlade RS, Aleksandra napominje da je odgovornost za usvajanje i primjenu vladinih mjera i politika i na ženama i na muškarcima.

“Rad ministrica se mora posmatrati kroz sveukupni rad i rezultate Vlade i njenih ministarstava, od kojih građani i građanke Republike Srpske očekuju odgovornost, transparentnost i rad u pravcu zaštite prava, interesa, i ostvarivanja uslova za normalan život svih, na ravnopravnoj osnovi.”

Udružene žene, kao organizacija civilnog društva, već dugi niz godina rade na sprečavanju i suzbijanju nasilja prema ženama i najbolju saradnju po tom pitanju imaju  sa Ministarstvom porodice, omladine i sporta, kojim već godinama rukovodi žena.

“Ovo ministarstvo je pokazalo odgovornost u segmentu zaštite žena i djece koji su preživjeli nasilje u porodici kroz niz mjera kojim se osiguravaju održivi servisi podrške žrtvama – tri sigurne kuće za žene i djecu žrtve porodičnog nasilja u Republici Srpskoj (Banja Luka, Modriča, Bijeljina) pružaju pravnu i psihosocijalnu pomoć i podršku žrtvama kroz sredstva koja se značajnim djelom planiraju i izdvajaju iz javnih budžeta. U tom smislu je vidljiv napredak u pravcu javne odgovornosti Vlade RS za sprečavanje i suzbijanje nasilja prema ženama i nasilja u porodici, što je proces koji traje već dugi niz godina i uključuje saradnju žena u organizacijama civilnog društva sa ženama u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti”, kaže Aleksandra.

Ona smatra da je nužno da se pažnja svih ministara i ministrica u novoj Vladi RS usmjeri na pitanja zaštite ženskih ljudskih prava, osiguranja ravnopravnosti i unaprijeđenja položaja žena u društvu. 

“To je apsolutno obaveza i odgovornost svih izabranih zvaničnika i zvaničnica, ne samo ministrica u Vladi RS. Oni i one dijele odgovornost da omoguće ženama efikasnu zaštitu od diskriminacije i nasilja po osnovu pola, pristup svim pravima iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite, zapošljavanja i zaštite prava po osnovu rada, zaštitu prava žena na selu, u obrazovanju, osiguranje pristupa pravdi putem suda i drugih mehanizama, i čitav niz drugih važnih pitanja koja su propisana zakonima i javnim politikama. Svim ministrima i ministarkama zakoni i javne politike u oblasti zaštite i unaprijeđenja prava žena i ravnopravnosti trebaju biti jednako važni i prioritetni kao i zakoni i javne politike u svim drugim oblastima, i oni i one ih ne smiju zanemarivati i ignorisati”, poručuje Aleksandra Petrić.

Učešće žena u javnom i političkom životu obavezan je standard ostvarivanja ljudskih prava propisan kako brojnim međunarodnim dokumentima koji su kod nas na snazi, tako i pozitivnim domaćim zakonskim propisima, podsjeća Mirjana Lukač, direktorica Gender centra u Vladi RS. 

“Pitanje učešća žena u javnom i političkom životu je tokom posljednjih tridesetak godina značajno unapređeno. Na početku shvaćena kao nepravda nanijeta ženama, neravnopravnost među polovima polako postaje simbol nesavršenosti demokratije, odnosno mjerilo (ne)ostvarenosti ljudskih prava i vladavine prava u modernoj državnoj zajednici. Smatra se da države koje nisu osigurale  ‘dovoljan’ procenat učešća žena u političkom životu nisu postigle dovoljan stepen demokratije, pa se, između ostalog, kod prijema u Evropsku uniju cijeni da li je država koja pretenduje da postane članica Unije osigurala ambijent za političku participaciju žena, tj. koji je procenat učešća žena u javnom i političkom životu” objašnjava ona. 

Foto: Kanadski premijer Justin Trudeau sa svojim kabinetom

 

Formiranje Vlade Republike Srpske sa šest žena na ministarskim pozicijama ocjenjuje kao napredak, a naročito je značajno što su ženama dodijeljena neka tradicionalno “muška” ministarstva.

“Ovakav rezultat je zaista zadovoljavajući, uzimajući u obzir da je skoro ispunjena zakonom propisana kvota o zastupljenosti žena na pozicijama vlasti. Ono što je posebno značajno je da su žene zauzele neke ministarske pozicije koje su do sada bile tradicionalno muške, kao što je Ministarstvo finansija. Ovo je vrlo značajan rezultat i ako uradimo komparativnu analizu sa prošlim sazivom Vlade Republike Srpske kada smo imali samo 19% žena u Izvršnoj vlasti, evidentno je da je došlo do određenog napretka”, izjavila je za Buku direktorica Gender centra. 

Zanimljivo je, dodaje, da je u 2010. godini broj žena na ministarskim pozicijama bio isti kao i danas. 

Kada govorimo o rodno ravnopravnim vladama u Evropi, pozicije na samom vrhu političke vlasti u 2016. godini u Evropi bile su dominantno muške. Manje od 11% zemalja ispunilo je cilj minimuma od 40% manje zastupljenog pola u izvršnoj vlasti. Žene su u prosjeku bile zastupljene 17%, kao predsjednice država ili vlada, predsjednice regionalinih vlada ili gradonačelnice. Кada se uporede 2005. i 2016. godina, zastupljenost žena predsjednica vlada je u prosjeku ostala na istom nivou, svega 12,2%, a kao predsjednice regionalnih vlada 19,4% , što je napredak u odnosu na 2005. godinu, kada je taj procenat iznosio samo 6%. 

Što se tiče ministarskih pozicija u 2016. godini, procenat zastupljenosti žena je ostao relativno stabilan i iznosi 22,4%. Na regionalnom nivou u periodu 2005-2016. godina utvrđeno je povećanje broja žena na ovim pozicijama i taj procenat iznosi 31,4%. Na lokalnom nivou u izvršnoj vlasti, mali je broj zemalja koje su dotigle 40% minimalnog učešća žena u ovoj vlasti. Prosječan procenat žena gradonačelnica je 13%.  

U odnosu na ove podatke, možemo reći da je novi saziv Vlade Republike Srpske čak i iznad nekih od razvijenih zemalja, kaže Lukač.

Povećanje učešća, zastupljenosti i uticaja žena u javnom i političkom životu jedan je od ključnih preduslova za ispunjavanje standarda rodne ravnopravnosti, kaže ona. 

“Кada bi žena bilo više u političkom i javnom životu i na mjestima odlučivanja, odnosno kada bi se njihovo učešće povećalo na 40%, što predstavlja minimalni standard, tada bi se u i svim drugim oblastima potrebe i interesi žena bolje reprezentovali, što bi dugoročno, dovelo do poboljšanja položaja žena i unapređenja ravnopravnosti polova.” 

Ona ističe da postizanje ravnopravnosti polova u političkom i javnom životu zavisi i od usvajanja opštih politika rodne ravnopravnosti u svim oblastima, uključujući ekonomsku nezavisnost i osnaživanje, obrazovanje, medije, rješavanje rodnih stereotipa i borbu protiv nasilja nad žene. “Rodna ravnoteža u donošenju odluka ne može se postići ako druge oblasti javnog i privatnog života ostaju fundamentalno neujednačene.”

Upravo zato, smatra ona, jako je značajno što nova Vlada Republike Srpske u svom sastavu ima 6 žena ministrica koje mogu mnogo da doprinesu unapređenju položaja žena.

“Kroz svoj rad, i u skladu sa mandatom ministarstava koje predstavljaju, one mogu na dnevni red staviti značajna pitanja koja će rješavati status žena, kao i njihove problem, te sagledati jasnije problematiku svojih sugrađanki”, kaže  Lukač. 


Buka preporuka

BiH

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.