U decembru prošle godine, Branislav Borenović, predsjednik Odbora za evropske integracije i regionalnu saradnju Narodne skupštini Republike Srpske, iznio je oštre kritike na račun entitetskih i državnih vlasti, te ih okarakterisao kao antievropske, zbog toga što ne uspijevaju dogovoriti ključni preduslov za dalji napredak u procesu evropskih integracija, a to je postizanje usaglašenog stava unutar BiH u vezi sa pitanjima integracija.
Borenović je tada naveo da je iz istog razloga propalo 90 miliona konvertibilnih maraka iz instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) za 2013. godinu.
Za period 2014-2020, predstoji nova generacija IPA-e, IPA2. Prema podacima Direkcije za evropske integracije BiH, radi se o ogromnim sredstvima koja su na godišnjem nivou nešto manja od 100 miliona. Međutim, za pristup ovim sredstvima, postoje dva preduslova koja je potrebno ispoštovati. Prvi preduslov je donošenje strateških dokumenata na nivou BiH, a drugi preduslov je dogovor oko mehanizma koordinacije.
Šta se, zapravo, podrazumijeva pod mehanizmom koordinacije? Mehanizam koordinacija je međuinstitucionalna struktura, koju bi činili predstavnici institucija sa različitih nivoa vlasti, čije su nadležnosti u vezi sa zahtjevima procesa integrisanja u EU. Efikasan mehanizam koordinacije bi trebalo da omogući brzu i nesmetanu komunikaciju među institucijama na različitim nivoima vlasti u BiH, radi postizanja zajedničkog stava u komunikaciji sa Evropskom unijom.
Stav Evropske komisije je da formalne konsultacije o strateškom dokumentu za IPA 2 za BiH, što je prvi korak u pripremama za korištenje ove pomoći, neće početi dok ne bude uspostavljen efikasan mehanizam koordinacije.
Na početku 2014. godine, Borenović smatra da nije došlo do napretka u uspostavljanju mehanizma koordinacije, za šta okrivljuje vladajuće stranke.
"Koliko vidimo ništa novo se nije dogodilo po pitanju korištenja IPA fondova, još uvijek nema dogovora oko mehanizma koordinacije i implementacije presude Sejdić-Finci, što je direktna odgovornost stranaka koje čine većinu u entitetima i na BiH nivou. Dovoljno je reći da je premijerka Cvijanović potvrdila na sastanku sa g-dinom Sorensenom da je mehanizam koordinacije potrebno usvojiti i zbog korištenja Predpristupnih fondova tzv. IPA 2, što je potvrda naših stavova da nema govora o prenosu nadležnosti, već isključivo o neodgovornosti vladajućih struktura”, kaže Borenović za Buku.
U periodu 2014-2020. godine, BiH bi mogla računati na višemilionske iznose bespovratnih sredstava iz evropskih fondova, pod uslovom da ima kvalitetne projekte za sljedeće oblasti: zapošljavanje, socijalna politika, razvoj ljudskih resursa, poljoprivreda i ruralni razvoj, regionalni razvoj, razvoj kapaciteta svih nivoa organizovanja i tranzicioni proces ka članstvu.
“Umjesto da se vlasti zapitaju kako i ko da pripremi projekte, kako da se aplicira, još uvijek se stoji u mjestu i traži izgovor za stanje u kojem se nalazimo. Mislim da je mogućnost korištenja evropski fondova ogromna razvojna šansa za Republiku Srpsku i BiH ali i šansa za uključivanje velikog broja mladih, obrazovnih ljudi u ove procese. Međutim, očigledno još jedna izgubljena godina je pred nama....”, pesimističan je Borenović.
Vijeće ministara BiH je u oktobru 2012. godine formiralo Tim za izradu dokumenta efikasne koordinacije, čiji je zadatak da predloži strukturu efikasne koordinacije, ulogu njenih dijelova, kao i modalitete rada i komunikacije između tih dijelova.
Predsjedavajući Tima, g. Saša Marić, koji je i savjetnik Predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, kaže da, zbog nedostatka političke volje, uspostavljanje mehanizma koordinacije ne teče glatko.
“Na početku procesa izrade dokumenta za uspostavu efikasnog koordinacijskog mehanizma, Predsjedatelj je osobno od svih sudionika tražio da se u tim daju najkompetentniji stručnjaci i ljudi iz prakse, kako bi stvorili model. Proces je isprva iskazivao uspjeh, jer su jednoglasno – što je izuzetno bitno naglasiti - uspostavljena načela izrade dokumenta, koja, između ostalih, uključuju: uvažavanje ustavnih nadležnosti, uključenosti svih razina vlasti, pravilne načine prijenosa problema sa nižih na više razine. No, u kasnijem procesu jednostavno došlo je do razmimoilaženja stavova i cijeli proces, sa jednog stručnog dijela, je prebačen na politički i nedostatak samo malo volje za čak ne kompromisom, već jednoglasno dogovorenim poštivanjem ustava BiH, doveo je do zastoja u procesu”, kaže Marić za Buku.
Na sastanku Dijaloga na visokom nivou, između najviših političkih predstavnika BiH i čelnika Evropske unije, održanom u junu 2012. godine, u Briselu, usaglašena je Mapa puta za podnošenje kredibilnog zahtjeva za članstvo u EU. Jedan od preostala dva neispunjena uslova iz Mape puta je uspostava efikasnog mehanizma koordinacije.
Složena struktura vlasti i nadležnosti u Bosni i Hercegovini jeste izazov u koordinaciji poslova Evropske Unije u BiH, ali ključni problem je nepostojanje volje da se zauzme pragmatičan stav po pitanju koordinacije.
“U ovome trenutku, a nakon niza pokušaja i održanih sastanaka, kako struke, a tako i Predsjedatelja i premijera, jednostavno je potrebno osvrnuti se na to da trenutnim neefikasnim sustavom gubimo, a ponuđenim rješenjem - koje se naravno u budućnosti može poboljšavati i nadograđivati sukladno potrebama procesa integracija - BiH može puno toga dobiti”, kaže Marić za Buku.
Iako je opšti stav bh. političara da “Evropa nema alternativu”, i dalje ne uspijevaju da postignu dogovor potreban da bi se ispunili osnovni preduslovi za napredak u procesu integrisanja. BiH zbog toga gubi dragocjeno vrijeme, ali i ogromna finansijska sredstva, koja bi mogla doprinijeti rješavanju gorućih problema bh. društva.
