"Dužan si kao Jugoslavija" - ovo poređenje ranije je bilo uobičajeno za one koji su u velikim finansijskim problemima. Međutim, sada je očigledno da je takvo poređenje najblaže rečeno neumjesno, jer je većina današnjih državica koje su nastale raspadom nekadašnje Jugoslavije mnogo više zadužena.
Uostalom, o tome najbolje govore podaci:
Hrvatska je najviše zadužena i već odavno spada među visoko zadužene zemlje u svijetu. Njihov vanjski dug je krajem prošle godine iznosio više od 44 milijarde eura. Analitičari u Hrvatskoj tvrde da tek 12 posto tog duga ili 5,2 milijarde eura iznosi vanjski dug države. Sve ostalo je dug preduzeća, preduzetnika i banaka.
Krajem prošle godine vanjski dug Slovenije dostigao je cifru od 39 milijardi eura. Njihovi ekonomisti su izračunali da je učešće države u tom dugu čak 34 posto, što bi trebalo da znači da je od ukupnog ino duga Slovenije država dužna više od 13,3 milijarde eura.
Ekonomisti kažu da je lani zaduženost države u Sloveniji udvostručena i upozoravaju da bi ukoliko se taj trend nastavi i u naredne tri godine i njih mogao da zadesi grčki sindrom kao i Hrvatsku, jer je i u jednom i u drugom slučaju učešće vanjskog duga u bruto nacionalnom proizvodu znatno iznad onog praga od 80 posto koji govori o prevelikoj zaduženosti. Slovenci su taj prag "prešišali" za 31,4 posto, a Hrvati za gotovo 18 posto.
Iako su i Srbija i BiH u značajnim finansijskim teškoćama, još ne spadaju u krug visoko zaduženih zemalja u svijetu. Krajem prošle godine vanjski dug Srbije iznosio je nešto više od 22,8 milijardi eura, dok je vanjski dug BiH dostigao cifru od 5,1 milijardu maraka.
Od toga spoljni dug Republike Srpske procjenjuje se na 1,8 milijardi maraka.
Da bi se lakše nosili sa naraslim finansijskim teškoćama prošle godine su i Srbija i BiH pozvale u pomoć MMF. Hoće li im to zaista biti pomoć ili još jedan kamen oko vrata, uskoro će biti sasvim jasno.
Naime, ekonomisti već odavno upozoravaju da su osnovni uzorci finansijskih teškoća u svim zemljama koje su nastale raspadom prethodne Jugoslavije, prevelik, često i nekontrolisan rast javne potrošnje i stalno povećanje uvoza tako da se stalno povećava i vanjskotrgovinski deficit.
Sa tako smanjenom privrednom aktivnošću mnogima već postaje problem servisiranje vanjskog duga. Lani je, naprimjer, u BiH bruto nacionalni dohodak zabilježio pad od četiri posto. U Srbiji je taj pad bio 2,9 posto, Hrvatskoj 5,8 posto, dok su najviši pad BDP u regionu lani imali u Sloveniji i Crnoj Gori i iznosio je 7,8 posto.
Međutim, s obzirom da je Slovenija u međunarodnim trgovinskim asocijacijama, izvjesno je da će se i pored značajnih problema ona najbrže oporaviti naravno ukoliko izvuku pouku iz grčke krize. Ali šta će biti sa ostalim zemljama u regionu ni najsmjeliji se ne usuđuju da prognoziraju.
Ove godine bi Republika Srpska, Federacija BiH, zajedničke institucije i Brčko distrikt za servisiranje vanjskog duga morali da obezbjede 350 miliona maraka. Međutim analitičari vjeruju da će taj dug biti i veći makar pet posto zbog pada eura u odnosu na dolar, što je prema nekim procjenama dodatnih dvadesetak miliona KM duga.
U budžetu Republike Srpske već su računali na te obaveze pa su za ovu godinu predvidjeli 130 miliona maraka za servisiranje ino duga. Hoće li to biti dovoljno i da li će se moći da obezbjedi taj novac, s obzirom da je neizvjesna i četvrta tranša sredstava MMF-a u iznosu od 38 miliona eura?
Zbog toga je i guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić svojevremeno upozorio predstavnike vlasti u BiH da smanjuju javnu potrošnju.
