Žene i mediji u BiH: Prisutne samo kroz stereotipne okvire

Ma koliko bile uspješne u poslu kojim se bave, žene se u pravilu i dalje predstavljaju kao 'majke', 'supruge', 'biznismenke', 'političarke' itd. koje imaju ‘podršku porodice’ u onome što rade, ističe Abida Pehić.

Brankica Smiljanić / 07. August 2021

Foto: Ilustracija

 

„Većina medija funcioniše kao i svako drugo preduzeće: dakle nastoje da 'prodaju' svoj proizvod što većem broju ljudi. A većina konzumenata medija najlakše 'guta' stereotipne sadržaje“, objašnjava novinarka i aktivistkinja Milkica Milojević.

Uostalom, stereotipi navodi i služe za to da pojednostave stvarnost, kako bismo se snalazili u šarolikom svijetu.
„Naravno, ne podržavam stereotipe, jer oni vode u diskriminaciju i marginalizaciju, zatupljuju publiku potpomažu održavanje okoštalih, u ovom slučaju patrijaralnih pravila, ali naprosto hoću da podsjetim kako mediji funkcionišu u realnom svijetu. Činjenica je da se najviše čitaju i gledaju priče o bezobraznim političarima (što bezbrazniji to bolje) i seksualizovanim 'zgodnim' ženama“, kazala je Milojević.

Dodaje da se situacija kada su u pitanju ozbiljni medijski sadržaji, stvari bitno promijenile u posljednje dvije decenije i to zahvaljujući zalaganju aktivistkinja i aktivista iz NVO sektora i novinara i novinarki, kojima je stalo do dignteta profesije i do pravednog društva.

„Danas u medijima imate vrlo prisutne žene političarke, naučnice, menadžerice, stručnjakinje, policajke, sutkinje, advokatice, liderice. Većina medija koristi rodno osjetljiv jezik, odnosno žene imenuje u ženskom rodu, kako je i pravilno“, ukazuje Milojević.

Rodna zastupljenost i predstavljanje u medijima u BiH

Abida Pehić, predsednica udruženja „Novi Put“ iz Mostara navodi da su u periodu od juna do jula 2019. godine uz podršku WACC-a  (Svjetske asocijacije kršćanskih komunikacija) uradili analizu pet štampanih i šest elektronskih najčitanijih i najuticajnijih medija, kako bi došli do kvantitativnih i kvalitativnih podataka o  zastupljenosti i položaju žena u medijima u Bosni i Hercegovini.

„Rezultati te analize su predstavljeni u dokumentu 'Rodna zastupljenost i predstavljanje u medijima u BiH', a koji je dostupan na web stranici našeg udruženja. Rezultati provedene analize  su ukazali na činjenicu da se položaj, odnosno prisutnost žena u medijima popravlja, ali i da je jedan od najvećih medijskih problema prikaz žena prvenstveno  u privatnom području života, domaćinstvu i porodičnim odnosima. Ma koliko bile uspješne u poslu kojim se bave, žene se u pravilu i dalje predstavljaju kao 'majke', 'supruge', 'biznismenke', 'političarke' itd. koje imaju ‘podršku porodice’ u onome što rade, dok se njihovi muški pandani u pravilu nikad ne predstavljaju u takvom kontekstu“, ističe Pehić.

Prema njenim riječima rodno zasnovano nasilje opstaje u BiH zbog duboko ukorijenjenih stavova o odnosima žena i muškaraca u društvu.

„Mediji bi zbog svoje važne uloge koju imaju na kreiranje javnog mijenja mogli dati još veći doprinos borbi protiv nasilja kroz profesionalno izvještavanje, konkretne i jasne kampanje, koje mogu u velikoj mjeri doprinjeti iskorjenjivanju rodnih stereotipa i uvriježenih stavova da je rodno zasnovano nasilje nad ženama privatni problem i da ne predstavlja alarmantnu društvenu opasnost“, primjećuje Pehić.

Urađen set preporuka za medije

Nakon završetka analize ističe da je uočena potreba da se predloži set preporuka za medije, medijske radnike i radnice, koje mogu služiti kao podsjetnik pri izvještavanju o ženama, a posebice o temama koje uključuju rodnu ravnopravnost, spolnu diskriminaciju, te nasilje nad ženama.

„Udruženje 'Novi put' je u cilju izrade prijedloga preporuka za izvještavanje o ženama okupilo tim novinara i novinarki iz različitih medija prisutnih u BiH, a kao rezultat njihovog rada, kreiran je niz preporuka, koje su dostavljene medijima u BiH“, kazala je Pehić.

Dio tima bila je i novinarka Velida Kulenović, koja ističe da je važno da postoje smjernice koje je kreirala grupa novinara i novinarki iz BiH, a kojih bi se trebalo pridržavati kada se izvještava o pitanjima koja se odnose na žene.

„Mediji i novinari griješe u izvještavanju o ženama kada tekstovi sadrže  diskriminatorne termine, senzacionalističke, seksističke ili stereotipne naslove, pornografski i degradirajući sadržaj ili mizogene autorske komentare, šire  ideje o podređenosti ili nadređenosti spolova odnosno stereotipnih uloga spolova. Treba izbjegavati stereotipno predstavljanje žrtava trgovine ljudima, pogotovo seksualne eksploatacije. Izbjegavati stereotipno predstavljanje Romkinja, žena s invaliditetom, žena sa sela, žena starije dobi i drugih marginalizovanih žena. Takođe, treba posvetiti pažnju preprekama i izazovima sa kojima se marginalizovane žene susreću u svakodnevnom životu s ciljem poboljšanja njihovog položaja. Poticati djevojke i žene na obrazovanje, posebice one iz socijalno ugroženih kategorija“, primjećuje Kulenović.
Dodaje da treba biti aktuelan i posvećen u izvještavanju o pitanjima značajnim za položaj žena, a ne  samo u slučajevima  kada se desi  nasilje ili ubistvo.

Dragana Miljković, socijalna radnica Fondacije „Udruženih žena“, navodi da su žene znatno manje zastupljene u političkim temama ili temama od javnog interesa koje najviše zanimaju širu javnost.

“Muškarci dominiraju kao sagovornici u medijima i glavni su likovi u novinskim člancima. Žene su najviše vidljive u emisijama o kuhanju, porodici, odnosno u emisijama lakog sadržaja. Da bi se svijest u društvu mijenjala, neophodno je promovisati žene u svim sferama života i rada sa fokusom na njena drušvena postignuća. Imamo veliki broj žena koje su na funkcijama, inteligentne, uspješne i radno angažovane, ali se njihova priča ne čuje. Posebnu pažnju posvetiti ovim ženama, koje čine stub našeg društva u cjelini. To što je pored uspješne karijere, uspješna još na drugim poljima je benefit kojim se nijedan muškarac ne može pohvaliti. Stoga treba veličati ulogu žena u društvu i postaviti ih na vrh ljestvice, gdje po zaslugama sigurno i pripadaju” zaključuje Miljković.

Mediji imaju edukativnu ulogu, te su neke od preporuka da se edukuju urednici i novinari, kako bi ispravno mogli da izvještavaju o problemu koji traje već decenijama, te da se ne produbljuje dalji jaz koji već postoji u borbi za ravnopravnost polova, ali i ispravno predstavljanje žena u medijima.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta pod nazivom „Osporavanje rodnih stereotipa i unapređivanje rodne ravnopravnosti u medijima“, kojeg podržava WACC – Svjetska asocijacija kršćanskih komunikacija.


Buka preporuka

Ženska prava

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.