<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Žestoke reakcije iz Hrvatske nakon otkrivanja ploče Milanu Tepiću u Banjaluci

Desk

Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković postavio je prije nekoliko dana spomen ploču majoru JNA Milanu Tepiću, koji je raznio sebe i kasarnu u Bjelovaru 1991. godine.

10. januar 2022, 10:15

Spomen ploču postavio je u društvu Tepićevog sina.  

"Kažu da je tog 29. septembra 1991. rekao vojnicima „ja znam što trebam raditi“ i znao je, bio je čovjek koji je za obranu svoje zemlje dao ono najvrednije što je imao – svoj život, otišao je u smrt, a zatim u legendu. Ovom spomen-pločom, Banja Luka pokazuje da poštuje njegovu žrtvu i borbu za svoj narod, pokazujemo da smo zahvalni i da njegova odluka da tog dana spasi vojnike i svoj narod, nije bila uzaludna" – rekao  je Stanivuković.

Postavljanje spomen ploče Milanu Tepiću izazvalo je žestoke reakcije u Hrvatskoj, dva ili tri dana kasnije.

Dario Hrebak, bjelovarski gradonačelnik, također je osudio ovakav čin banjalučkog gradonačelnika. 

"Dokle god će populističko–nacionalistički političari, pogotovo ovako mladi kao Stanivuković koji pojma nemaju o strahotama rata, živjeti na mitovima i na tome graditi svoj politički put, umjesto da ljudima pruže perspektivu kroz razvojne politike, do tada će nama susjedna zemlja biti zakopana u prošlosti i ljudi će umjesto boljeg života biti trovani ovakvim kvazi – herojstvima. Fanatizmu – bilo kojeg predznaka – nema mjesta niti u Europi niti u civiliziranom svijetu. Naši mladići koji su izgubili život braneći svoje kuće i obitelji, dok Stanivuković još nije niti rođen, poginuli su i mi ih nikada nećemo zaboraviti… Ali ne zato da bismo time poticali mržnju i nacionalnu netrpeljivost, jer u Bjelovaru i danas skladno žive 22 nacionalne manjine – nego da nikada više ljudi bez ljudskosti ne bi imali prst na obaraču ili detonatoru" kaže Hrebak.

"Major Tepić ostat će trajno zapamćen kao fanatik koji je 1991. raznio sebe i skladište sa 170 tona eksplozivnih sredstava na bjelovarskoj Barutani", podsjetio je Bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić te je napomenuo da je taj major zavio u crno 11 bjelovarskih porodica koje su tada ostale bez svojih sinova i muževa te da nije spriječena detonacija ostalih skladišta, Tepić bi raznio cijeli Bjelovar.

"Ovo, nažalost, nije prvi put da se herojem naziva čovjeka koji s herojstvom nema ništa. Riječ je o kukavici i zločincu. Nakon Beograda u kojem je Milan Tepić već dobio ulicu, veličanju zločinca pridružila se i Banja Luka koja, očito ne slučajno, pokazuje nerazumijevanje događaja iz obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata u kojem je Hrvatska bila napadnuta.

Skandalozno je što se njegovanju kulta ličnosti, koja ni po čemu dobrom neće ostati zapamćena u novijoj povijesti, priključio gradonačelnik Banja Luke koji u vrijeme strašnog zločina nije bio ni rođen. Ovo samo pokazuje da ideja 'velike Srbije' i dalje živi", stoji u rekciji župana Marušića na otkrivanje spomen-ploče u Banjoj Luci majoru Tepiću.

Septembra 1991. počinje blokada kasarni JNA, koja je nakon niza pregovora i odbijanja predaje u Bjelovaru završena 29. septembra kada se nakon cjelodnevnih borbi predala glavnina kasarni, uključujući i "Božidar Adžija" na Vojnoviću, u gotovo samom centru grada Bjelovara. 

Izuzetak je bila Barutana, pod komandom Milana Tepića.

Kada je postalo jasno da se skladište više ne može odbraniti, major Milan Tepić naredio je svim vojnicima da se sklone na bezbjedno mesto, kako bi mogao da aktivira detonator i uništi skladište municije. Ovu naredbu odbio je jedino vojnik Stojadin Mirković (1972—1991), koji je nastavio da dejstvuje iz svog transportera, nakon čega je bio smrtno pogođen.
 
Nakon Mirkovićeve pogibije, kada se uverio da su ostali vojnici na bezbjednom mestu, major Milan Tepić aktivirao je detonator, nakon čega je uslijedila jaka eksplozija. Ogromna bijela pečurka i oblak dima vidjeli su se čak do Garešnice i mađarske granice. Pored Tepića u eksploziji je poginulo i 11 hrvatskih boraca, koji su se u toku napada previše približili ogradi skladišta.

Predsjedništvo SFRJ 19.11 1991. godine majora Milana Tepića je „za izvanredan podvig u borbi protiv neprijatelja prilikom njihovog napada na kasarnu JNA u Bjelovaru“ postumno odlikovala Ordenom narodnog heroja Jugoslavije i proglasilo narodnim herojem Jugoslavije.

Njegovo ime nose ulice u Beogradu, Nišu, Bačkoj Palanci, Beški, Inđiji, Kuli, Leskovcu, Novom Sadu (tri ulice), Odžacima, Pirotu, Smederevu, Somboru, Srijemskoj Mitrovici, Temerinu, Velikoj Plani, Vršcu i Zrenjaninu te u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu, Tesliću i Bosanskoj Gradišci.

Tepićevo ime nosi i kasarna u Jakovu kod Beograda, a Republika Srpska po njemu je nazvala orden „za posebne zasluge u ratu“. Dana 29. rujna 2017. u Beogradu mu je otkriven spomenik, što je u Hrvatskoj izazvalo ogorčenje.