Život i školovanje djece sa autizmom: O inkluziji iz različitih uglova

Svakodnevna borba...

Povodom obilježavanja Svjetskog dana autizma, Udruženje „Djeca svjetlosti“ iz Banjaluke organizovalo je danas panel diskusiju „O inkluziji iz različitih uglova“ u prostorijama Centra za socijalni rad Banjaluka.

Učesnice panel diskusije bili su predsjednica Udruženja „Djeca svjetlosti“ Mirjana Kojić, mr psihologije i saradnica Udruženja Olivera Davidović Knežić, dipl. psihologinja i stručna saradnica Udruženja Nikolina Klepić, viša stručna saradnica za inkluziju učenika sa posebnim obrazovnim potrebama Vanja Čolić, prosvjetna savjetnica za specijalnu nastavu u vaspitno-obrazovnim ustanovama za obrazovanje djece sa smetnjama u psihofizičkom razvoju Dijana Pešić, zamjenica Ombudsmana za djecu RS Zlata Hadžić Bajrić, mr razredne nastave Selma Poprženović, psihologinja i asistentkinja u nastavi Vesna Bosančić i majka dječaka autističnog spektra Vanesa Kostić.

Mirjana Kojić, predsjednica Udruženja „Djeca svjetlosti“ rekla je da roditelji djece sa autizmom imaju mnoge probleme i mnoga pitanja, pa su zbog zboga organizovali ovaj panel da pokušaju da odgovore na neke od tema koje zabrinjavaju roditelje.

 


Foto: BUKA

 


„Pokušavamo da nađemo način kako da smanjimo probleme, kao i da poboljšamo rad da bismo olakšali nastavnicima i učiteljima, a da se istovremeno od djece izvuče maksimum“, rekla je Kojić M.
Ona je rekla da je situacija takva da se mnogo toga popravilo na terenu, ali da se još toga treba uraditi, jer uvijek može biti bolje. Što se tiče škola i prihvatanje djece u školama, Mirjana Kojić kaže da to zavisi od škole do škole, a svakim danom se susreću sa pozitivnim, ali i negativnim primjerima.

„Učiteljima je potrebna edukacija. Mi i Udruženju predlažemo da u svakoj školi imamo veću saradnju tima učitelj/nastavnik, asistent u nastavi, psiholog i roditelji. Jednom mjesečno mora biti obaveza da se tim iz škole sastane sa roditeljom, da prate dijete, jer je rad sa djetetom sa autizmom svakodnevni rad i tome na taj način treba pristupiti“, rekla je Mirjana Kojić.

Nikolina Klepić, psiholog i stručni saradnjik u Udruženju „Djeca svjetlosti“ kaže da su u Udruženju u stalnom kontaktu sa roditeljima i svjesni su svih oblika diskriminacije sa kojom se djeca susreću prilikom redovnih školskih aktivnosti.

„To je jedan i od razloga zašto smo organizovali događaj, da vidimo šta se može uraditi da se situacija popravi. Sva djeca autističnog spektra imaju pravo na personalnog asistenta u nastavi i njega finansira Ministarstvo prosvjete i kulture RS“, rekla je danas Nikolina Pletić.

Vesna Bosančić, diplomirani psiholog i asistent u nastavi, kaže da kao asistent u nastavi radi dvije školske godine. Vesna radi sa dječakom koji ima deset godina i u radu sa njim sve dobvro funkcioniše, ali zabrinjavaju ju status asistenata koji je veoma loš.

„I dalje smo prijavljeni na pola norme srednje stručne spreme, a od nas se traži da budemo diplomirani psiholozi, a čak i masteri psihologije rade kao asistenti u nastavi, pa iz toga možete zaključiti kakava je naš status.

Ona dodaje da samo djeca sa autizmom imaju pravo na peronalnog asistenta u nastavi, a za drugu djecu kojima je potreban asistent njih treba roditelji da finansiraju.

„Od kada radim sa ovim dječakom primjete se velike promjene kada je riječ o prihvatanju dječaka od strane školskih kolega. Djeca kad vide kako ja komunicarm sa njim, usvajaju taj model ponašanja koji vide kod mene i tako se ponašaju prema njemu“, rekla je Bosančić Vesna.

 

Foto: BUKA

 


Vanesa Kostić, majka dječaka autističnog spektra koji pohađa Branko Radičević školu u Banjaluci kaže da njene dijete ima specifičnu dijagnozu, njen sin intelektualno može mnogo, a kod svakodnevnih stvari je borba svakodnevna.

„Moj sin ima personalnog asistenta od trećeg razreda i on je prihvaćen od strane djece, ali djeca kao djeca, čim osjete da je neko drugačiji koriste situaciju. Školovanje zavisi i od učiteljice i njene spremnosti da radi sa djetetom, a najbitniji je dogovor roditelja sa učiteljicom i svakodnevno dogovaranje, a tu je i velika važnost uloge personalnog asistenta“, rekla je Kostić Vanesa.

Ona dodaje da se roditelji djece sa autizmom susreću sa svakodnevnim strahovima.

„Kad smo juče palili svjetla na Tvrđavi Kastel glavna tema je bila ’hoćemo li umrijeti ako stojim blizu kablova’, djeca se boje sitnica, a često im ne možemo objasniti da tu nema potrebe za strahom“, rekla je Vanesa i dodaje da je finansijska pomoć od strane društva jako malena, a Vanesa je samohrana majka, pa sa sinom živi od alimentacije, jer ne može da radi.

Panel diskusija je organizovana u okviru programa „Jednakost za sve – Koalicija organizacija civilnog društva u borbi protiv diskriminacije”, kroz program grantova u okviru kojeg Udruženje „Djeca svjetlosti“ provodi projekat „Autizam – upoznavanje, razumijevanje i inkluzija“. Projekat finansiraju USAID i Fond otvoreno društvo BiH.

Na osnovu Rezolucije UN-a iz 2007. godine, i ove godine se 2.april u svijetu obilježava kao Dan autizma. Autizam je neurorazvojni poremećaj koji značajno utiče na sposobnost komunikacije i socijalne interakcije, a karakterističan je i po stereotipnom i repetitivnom ponašanju. U našoj zemlji najveći broj djece s autizmom provode život izolovana od društva i u potpunoj ovisnosti od porodice.

KASTEL U PLAVOM

Banjalučka tvrđava Kastel sinoć je osvijetljena plavom bojom. Tako se Banjaluka pridružila ostalim svjetskim gradovima, koji na ovaj način daju podršku porodicama koje se susreću sa autizmom.

Foto: Djeca svjetlosti, FB


"Banjaluka je jedan od tri grada u BiH koji su osvjetljeni u plavo. Ovo je vrlo značajno za naše porodice jer time dajemo podršku i skrećemo pažnju na ovaj problem porodica. Ove godine inicijativa je potekla od organizacije Edus iz Sarajeva a mi smo se pridružili ovoj akciji", izjavila je Mirjana Kojić, predsjednica Udruženja za pomoć licima sa autizmom "Djeca svjetlosti".

Šta je autizam?

Autizam je razvojni poremećaj komunikacije i socijalne interakcije koji se javlja u ranom detinjstvu i traje do kraja života. Češce se javlja kod osoba muškog pola. Osobe sa autizmom imaju problem u učenju, počev od ranog usvajanja osnovnih navika pa do sticanja apstraktnih znanja i socijalnih veština. Smetnje su najviše izražene u domenu komunikacije, u razumevanju i prihvatanju pravila i zahtjeva koje socijalne situacije postavljaju i uskladivanju sopstvenog ponašanja tim situacijama.

Svaka osoba sa autizmom je jedinstvena. Većina djece sa autizmom je u nekim veštinama izrazito bolja nego u nekim drugim. Slabije razvijene vještine i sposobnosti više zaokupljaju našu pažnju dok one visoko razvijene, obično ostaju ne primjećene ili zanemarene. Ponašanje svake osobe sa autizmom uključujuci i ponašanje vašeg djeteta je jedinstveno. Ipak, bez obzira na različite sposobnosti, ovladanost vještinama i znanjima i različitost ličnosti, sve osobe sa autizmom imaju teškocu da svijet oko sebe razumeju onako kako ga razume većina ljudi. Ma koliko kontakt djeteta sa autizmom sa njegovom okolinom može da izgleda neobično, potreba za socijalnim kontaktom kod njih uvek postoji.

 


Foto: Ilustracija


Svaki roditelj, kod čijeg djeteta je konstatovan autizam, postavlja pitanje uzroka. Nažalost, na ovo pitanje još uvek nema odgovora. Medutim, pouzdano se zna da faktori sredine nisu uzrok.Vi niste krivi. Ni na koji način niste mogli da uticete na pojavu autističnog poremećaja kod vašeg djeteta. Roditelji djece sa autizmom se ne razlikuju od roditelja druge djece.

Postoje pokazatelji koji ukazuju na organske uzročnike i sva savremena istraživanja se vode u tom pravcu.

Sva djeca sa autizmom mogu da uče. Roditelji su prvi prirodni učitelji svom djetetu. Učenje samopomoći i sticanje osnovnih navika je od velike važnosti za razvoj djeteta sa autizmom. Kroz ovo učenje može mu se pomoći da postane samostalnije i time se može učiniti lakšim život i njemu i cijeloj porodici. Program edukacije mora da bude individualno prilagoden kako bi dijete optimalno razvijalo svoje komunikativne, socijalne, saznajne i druge vještine.

 

 

 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.