<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Život nakon 6 stepeni Rihtera: "Treba dobro upamtiti ovaj momenat kada smo se međusobno povezali i pomogli jedni drugima..."

Region

Što se tiče povezanosti između Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, koja je također uplatila koliko je mogla, i Hrvatske i svih drugih okolnih zemalja, mislim da treba dobro upamtiti ovaj momenat..."

12. januar 2021, 2:27

 

U razornom zemljotresu koji je pogodio Petrinju i okolinu, poginulo je sedmoro ljudi, među kojima i dvanaestogodišnja djevojčica. Povrijeđene su desetine ljudi, pričinjena materijalna šteta je ogromna, a svakim danom sve više stambenih objekata završava sa crvenom naljepnicom, oznakom koja pečati sudbinu jednog prostora.

Crvena naljepnica podrazumijeva rušenje porodične kuće, štale...

Sedam ljudskih života i stari dio Petrinje nestali su tog utorka 29. decembra. 

Kao što pokazuju i brojni primjeri iz nedavne prošlosti, ponovo su unesrećenim ljudima prvi uskočili u u pomoć LJUDI. Istog dana stizale su donacije u hrani, odjeći, gotovo cijela regija u isti čas. Pomoć je mogla biti i izdašnija, da joj prepreka nisu bile važeće epidemiološke mjere na granicama. Ipak, pomoć je stizala - iz BiH, Srbije, Makedonije...

Baniji, tom diijelu Hrvatske godinama zapuštenom, dolaze na naplatu godine nemara i ignorisanje od strane države. Kuće koje je zemljotres pomeo kao da su građene od papira, a ne od građevinskog materijala. Baš kao što to u razgovoru za BUKU kaže naša sagovornica Aneta Vladimirov, potpredsjednica Srpskog narodnog vijeća, situacija je sasvim sigurno teža nego da se potres dogodio u nekom drugom, relativno razvijenijem dijelu Hrvatske. 


"Naime, potres na Baniji je zatekao kuće iz obnove bez armature i serklaže. To su kuće koje je država obnavljala iza rata, Srbima i Hrvatima, dakle Banijcima. Zatekao je kuće koje su rađene u nekakvom vlastitom aranžmanu njihovih vlasnika, koje također nisu mogle preživjeti potres koji se dogodio. Isto tako, zatekao je siromaštvo koje je posljedica višedecenijskog zapuštanja ovog kraja, koji je pak nadomak Zagreba i taj je kontrast naprosto upadljiv, jasan i golim okom vidljiv. Ljudi koji su bili u velikom riziku od siromaštva, pritom prinuđeni na ozbiljnu borbu za minimum ljudskog dostojanstva, a u toj borbi su se mnogi držali dosta dobro, sada su ovim potresom naprosto pokošeni tom takozvenom višom silom, koja je na Baniji uspjela biti tako razorna, jer je ovdje ljudski faktor zakazao i zakazuje decenijama unatrag", kaže u intervjuu za BUKU Vladimirov. 
 

Nama iz BiH se čini da trenutno vlada poprilično haotično stanje nakon zemljotresa, da mnoge stvari ne funkcionišu kako bi trebalo, da su neka sela potpuno zanemarena u dostavljanju pomoći. Kako to izgleda na terenu?


Iskustvo brige o drugima u kriznim, traumatskim situacijama, kao što je ova, naša država nema. Ono je interventno bilo u slučaju Gunje (poplavljeno mjesto u Hrvatskoj 2014. godine), vi nemate socijalnu politiku koja razumije ovu vrstu nevolje u kojoj se stanovnik države može naći. Na temelju ovog iskustva, na Baniji ćemo učiti o tome da solidarnost nije humanitarna stvar, već prije svega političko pitanje, a to zapravo znači državno razumijevanje da ukoliko nije dobro Banijcima, neće biti dobro nikome drugome u državi i da svi moramo nešto od sebe dati, a država prije svih. Nadam se da će se prioriteti u odnosu na Civilnu zaštitu, na robne rezerve i na neka druga važnija pitanja, naprosto promijeniti. 

Na samom terenu vlada dojam da je stanje kaotično, međutim, postoji uspostavljanje koordinacije koje koordinira hrvatski Crveni križ. U toj koordinaciji je i Srpsko narodno vijeće i zaklada "Solidarno" i zaklada "Zamah" i mnogi drugi volonteri organizirani u neke druge organizacije, koje pomažu na terenu. U narednim danima će se definirati i zajedničke liste za svako moguće mjesto, ali i raditi na osnivanju neke vrste komunalnih centara koji će biti uspostavljeni za stanovnike pogođenih sela na način da će ljudima biti obezbjeđena neka vrsta besplatne pravne pomoći i psiho-socijalne podrške, ili dostavljanje i preuzimanje humanitarnih paketa... U tom smislu uspostaviće se red u koordinaciji između Hrvatskog crvenog križa sa jedne i djelovanja civilne zaštite sa druge strane. Ovaj kaos se smanjuje, međutim, svaka je sekunda previše kada se očekuje stambeno zbrinjavanje. tako da imajući to u vidu niko nema pravo, osim građana i ljudi koji nesebično pomažu i doprinose financijski i svojim radom i vremenom, biti zadovoljan u svemu ovome. Koliko god da se trudimo, generalno moramo znati da unaprijed nismo uspjeli svakom čovjeku pomoći u trenutku kada mu je to bilo potrebno. Naprosto, nevolja je tolika da zatečeno stanje siromaštva je agrument koji ne možete pobiti nijednom humanitarnom akcijom, to mora biti dugoročna politika i briga o svakom čovjeku u Hrvatskoj bez obzira gdje on živio. I mi u ovom procesu brzo radimo i učimo, i griješimo, i onda učimo iz tih grešaka i to je prirodno, samo to što je to prirodan proces ništa ne znači nekome ko još spava u svom autu.

 


 

Kakva je situacija sa srpskom nacionalnom manjinom u tom dijelu, jesu li oni na neki način diksriminisani, vidite li drugačiji pristup države u odnosu na većinsko stanovništvo?

Moram reći da se to ni u jednom trenutku nije ispostavilo kao mogućnost, potpredsjednik Vlade je istovremeno uključen u rad stožera i da ukoliko i dođe do neke greške ona će biti na razini incidenta. Naša su društva duboko nacionalizirana i nacionalno i vjerski ekskluzivna i moguće je da će se sa tom doktrinom pojaviti neko ko će tvrditi da je neko dostojniji pomoći ukoliko je većinske nacionalnosti, međutim, ne. U nekom smislu rada na terenu, vodi se briga itekako o svima. E sad je li se to moglo na vrijeme, je li moglo prije...Što se tiče višedecenijske zapuštenosti Banije, tu možemo pričati o nekoj vrsti nacionalne isključivosti, ali što se tiče trenutnog stanja, mislim da tu ne možemo govoriti o nekom pravilu. Ako se neko i požali, istražićemo, provjerićemo. Mi razgovaramo sa svima uključenima. Međutim, ne mogu reći da je to u bilo kojem trenutku meritorno.


To je zaista dobro. Kada govorimo o pomoći, ona stiže iz susjednih zemalja, iz BiH, iz Srbije, koliko ste zadovoljni tim segmentom. Kako vam djeluje ta međudržavna saradnja i solidarnost?

Mi smo zadovoljni činjenicm da su države nekadašnje Jugoslavije, a danas samostalne države sa svim tim, kao što sam govorila, bagažom nacionalističkog diskursa, koji je zavladao kod sviju podjednako, zaista postupile, i u humanitarnom smislu neočekivano, s obzirom na to da se ne radi o imućnim državama, niti se radi o članicama Europske unije. Mi smo diosta bili impresionirani iznosom koji je Vlada Republike Srbije uputila Vladi Republike Hrvatske na raspolaganje za saniranje štete i bavljenje posljedicama razornog potresa. Isto tako, iz Bosne i Hercegovine, Republike Srpske su stigle velike donacije, u akciji "Banija je naša kuća", čak se događa da privredni subjekti iz Republike Srpske uplaćuju donaciju i pri tome mole za anonimnost i diskreciju, što je inače rijetka pojava. Što se tiče te vrste povezanosti između Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, koja je također uplatila koliko je mogla, i Hrvatske i svih drugih okolnih zemalja, mislim da treba dobro upamtiti ovaj momenat, i na njemu graditi odnose koji će se ubuduće preliti i na druga pitanja, koja su u nekoj zoni konflikta.
 

Šta je trenutno najpotrebnije stanovništvu?

Nekoliko stvari se iskristaliziralo kao izuzetno važno. Možda ne ovim redoslijedom, ali recimo za ljude koji imaju svoje životinje, ili kako oni to kažu svoje blago, itekako je dobrodošla pomoć u stočnoj hrani, pogotovo ukoliko nisu privremeno udomili životinje preko akcije Ministarstva poljoprivrede. Druga stvar je svakako svakovrsni građevinski materijal, sada relativno dobro stojimo sa crijepom. Bilo šta što pomaže u gradnji je zahvalno-od krovnih letvi preko OSB ploča, koje su multifunkcionalne, mislim da ljudi mogu pretpostaviti šta znači nužan građevinski materijal, da se sanira štala ili dio kuće. Naravno, daleko najbolje su opcije privremenog stambenog zbrinjavanja od kojih je kontejner ultimativno najbolja opcija i u tom smislu, naša su sredstva koja prikupljamo u okviru akcije "Banija naša kuća" usmjerena na to, ali isto tako jedan dio naših aktivnosti koje provodimo od drugog dana od ovog najrazornijeg potresa, je pružanje psiho-socijalne pomoći sa našim volonterima i volonterkama, psihološkog i psihijatrijskog profila, koji neumorno obilaze ljude na terenu i pružaju im toplu riječ, a u skladu sa svojom strukom, pokušavaju pomoći, pogotovo tamo gdje u porodicama imamo djecu, koja sada već predugo trpe tu traumatsku situaciju koja se razvija očito u nešto dugoročno. Strah od ulaska u kuću, pa čak i u kuću sa zelenom naljepnicom, je kod mnogo djece vidljiv. U tom smislu ona radije spavaju u autu nego u svojim sobama. To je nešto na čemu će se dugoročno raditi i, vraćamo se na početak našeg razgovora, saniranje Banije će biti neka vrsta testa za cijelu državu. Cijela podrška mora biti mnog usustavljenija i ne smije ovisiti o Crvenom križu ili o volonterima Srpskog narodnog vijeća, već naprosto mora postojati politika koja želi i koja razumije šta je potrebno čovjeku koji je unasrećen.

 

 

 

Mi se nažalost uvijek bavimo posljedicama, nikada se ne bavimo uzrocima, Banija je godinama zapuštena tako da je to došlo na naplatu na najgori mogući način...

Ove će posljedice potresa potencijalno biti uzroci odlaska stanovnštva sa Banije. Na Baniji žive veliki ljubitelji svog zavičaja. Radi se o ljudima koji imaju kuda otići, ali oni naproste vole i uživaju tamo biti. Ukoliko ostanemo bez ljudi koji imaju kuda otići, a još nisu, i onih koji su sada satjerani u ćošak i nemaju kuda, nego trbuhom za kruhom, mi možemo ugasiti svjetla na Baniji. Ukoliko ovi noseći stubovi Banije, poljoprivrednici i porodice sa djecom odu, bojim se da nećemo imati koga spašavati..I da će to pokazati zaista kako će izgledati budućnost cijele države, ili bilo koje druge, koja bi se tako ponijela prema svojoj regiji.

Ipak, postoji neka nada, solidarnost i širom regije, čini se da smo se bolje organizirali nego država, kada govorimo o postajanju ili nepostojanju sistema. Posebno smo se bolje organizovali nego EU... Brzo smo shvatili šta znači i kako treba pomoći...

Brzo smo se organizovali jer smo već bili organizirani. Naše povezivanje ne datira od potresa, već ono datira odavno i temelji se na nadnacionalnim, nadljudskim vezama, koje čine naša društva boljima. Ne može hrvatsko društvo biti blje, ako to nije srpsko ili bosanskohercegovačko. Tako je i ovo geološko tlo koje nas povezuje, ultimativni kanon za naše daljnje ponašanje, jer potres u Baniji se osjetio sve do Kikinde...

 

Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

Vrijeme je za solidarnost – u utorak, 29. 12. 2020. Baniju je pogodio potres od 6,4 rihtera, u kojem je 7 ljudi izgubilo živote, preko 20 ih je ranjenih, a bez domova je ostalo na hiljade ljudi. Pomoći možete uplatom ili doniranjem potrepština.

Financijska pomoć

U okviru humanitarne akcije SNV-a “Banija je naša kuća” u Zagrebačkoj banci otvoren je multivalutni račun na koji se primaju uplate za humanitarnu pomoć koja je u ovom trenutku neophodna Banijcima i Banijkama pretežito iz ruralnih područja.

Upute za uplatu:

IBAN: HR5223600001501530334
Zagrebačka banka
Primatelj: Srpsko narodno vijeće, Gajeva 7, Zagreb
Opis: Za humanitarnu akciju “Banija je naša kuća”
Za uplate iz inozemstva SWIFT: ZABAHR2X

Uplatiti možete i skeniranjem bar koda svojom mobilnom bankovnom aplikacijom:
#banijajenašakuća

Prikupljanje potrepština

U prostorima Srpskog privrednog društva „Privrednik“ u Preradovićevoj 18/I (prizemlje) u Zagrebu  primaju se donacije za stanovništvo Banije pogođeno potresom svakog radnog dana od 16 do 20 sati, a vikendom od 10 do 14 sati.  Možete donijeti higijenske potrepštine, zaštitne maske, kabanice, deke, prijenosne punjače za mobitele, ručne lampe, vreće za spavanje, najlon/cerade, toplu odjeću odjeću za djecu, detrdžente za odjeću i suđe te hranu za životinje.
Također, primamo i lijekove koji se mogu nabaviti bez recepta, a prvenstveno one za ublažavanje bolova i simptoma prehlade i gripe (sirup protiv kašlja, Lekadol, Lupocet, Brufen, C vitamin…)
Molimo Vas da prilikom dostavljanja naznačite što se točno nalazi u paketu koji donosite i da artikle posložite po kategorijama:
– hrana
– hrana za bebe
– lijekovi
– higijena
– tehnika
– deke
– odjeća-obuća djeca s naznakom dobi, veličine i spola
– odjeća-obuća žene s naznakom dobi, veličine i spola
– odjeća-obuća muškarci s naznakom dobi, veličine i spola
– hrana za životinje
Za sve informacije obratite se na +385997851825.
Hvala svima na pomoći!