<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Život naplaćen obveznicama Republike Srpske

<p>Vlada Republike Srpske izvršila je petu emisiju obveznica po osnovu izmirenja obaveza po osnovu materijalne i nemategrijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine. Emitovano je 29.103.835 obveznica, nominalne vrijednosti 1 KM.</p>

18. juni 2011, 12:00

Ovom emisijom obveznica priznato je pravo na naknadu materijalne i nematerijalne štete za 4.459 lica po osnovu pravnosnažnih sudskih odluka i vansudskih poravnanja.




Ova serija obveznica biće namijenjena svima koji su na neki način pretpjeli štetu izazvanu proteklim ratnim dešavanjima u BiH, a kojima nije ništa isplaćeno iz prethodne četiri emisije obveznica.  A šta to konkretno znači? To znači da će građaninu, kojem je član porodice nastradao u ratnim dešavanjima ili mu je srušena kuća, a dotični je zbog toga odlučio tužiti Republiku Srpsku, te je na osnovu te tužbe dobio sudsku presudu, država ( u ovom slučaju entitet ) na ime Materijalne nadoknade za ratnu odštetu dodijeli određeni iznos u obveznicama Republike Srpske. Taj iznos se mora raspodijeliti svim članovima porodice (otac i majka nastradalog,  te potomci)  ravnopravno.

Sa tim papirićima, kojima je dodijeljena određena vrijednost na brezanskom tržištu, odlazite brokerskim kućama i pokušavate dobiti što više novca. Recimo, prilikom izdavanja prve emisije obveznica RS 2008. godine, cijena jednog takvog papira bila je oko 0,34 KM.

Njihova sadašnja cijena je 0,38 feninga za jednu marku. Ili imate mogućnost da pričekate 14 godina kako bi ostvarili puni iznos date obveznice.

Na Službeno tržište Banjalučke berze 2008. godine zvanično su uvrštene obveznice Republike Srpske za izmirenje obaveza po osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine.

Podsjećamo, to je bila prva u nizu emisija obveznica po osnovu ratne štete, koja se emitovala na iznos od 40.764.772 KM. Republika Srpska je do sada emitovala četiri emisije obveznica ratne štete u ukupnom iznosu od oko 220 miliona KM.

U opštem smislu, pojam obveznica koristi se za označavanje dužničkih hartija od vrijednosti sa fiksnom kamatnom stopom. Obveznice se mogu  prodavati i predstavljaju ugovornu obavezu da se određena fiksna suma novca isplaćuje njenom vlasniku, donosiocu, u regularnim vremenskim intervalima, plaćanje kuponima, do roka dospijeća, odnosno od trenutka kada se preostali dio obaveze, glavnica, otplaćuje. Vlasnik obveznice je povjerilac kome se plaća kamata, bez obzira da li onaj ko je izdao obveznicu ostvaruje profit ili ne, tj. bez obzira u kakvom je stanju budžet. Takva je definicija.

Sa državnim, odnosno u ovom slučaju entitetskim dužničkim hartijama od vrijednosti iliti obveznicama, u pogledu neizvjesnosti naplate, ne bi smjelo biti problema, jer bi trebalo da su to, po prirodi stvari, najmanje rizične vrjednosne hartije.

Ekonomista Siniša Božić navodi da ratna materijalna i nematerijalna šteta koja je nastala od 1992. do 1996. godine “predstavlja obavezu entiteta, a u Republici Srpskoj se ima izmiriti u skladu sa Zakonom o unutrašnjem dugu”.

Unutrašnji dug Republike Srpske ukupno iznosi 1,7 milijardi KM (dakle, nešto više od godišnjeg entitetskog budžeta), a od toga, na obaveze Republike Srpske po osnovu ratne materijalne i nematerijalne štete se odnosi 600 miliona KM.  Pravo na naknadu štete priznato je pravosnažnim sudskim odlukama ili vansudskim poravnanjima, gdje je tužena strana Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave.

Drugim riječima, sva fizička i pravna lica koja su tužila državu (entitet), radi nadoknade trpljene i prouzrokovane ratne štete, dobili su ili će dobiti obveznice, odnosno dužničke hartije od vrijednosti, kojima će se gotovinska isplata prolongirati za 14 godina.

Oštećena strana, dakle građani Republike Srpske, dobijaju mogućnost da unovče obveznice, i dobiju oko trećine novčanog iznosa sudske presude (kolika je cijena na berzi), ili da čekaju 14 godina kako bi dobili kompletan iznos, ali ne odjednom, već u deset polugodišnjih obroka, uz godišnju kamatnu stopu od 1,5%, uz poček (grace period) od 4 godine.

“Jasno je da je isplata u obveznicama, sa stanovišta oštećenih lica, daleko nepovoljnija opcija. Sa stanovišta entiteta, međutim, to je jedino moguće, budući da Republika Srpska nema mogućnosti da iz budžeta, koji ionako stagnira, isplaćuje stotine miliona maraka ratne štete, a ne smiju se zaboraviti i značajne obaveze entiteta po osnovu stare devizne štednje, koje su takođe riješene obveznicama”, navodi Božić u svom tekstu objavljen na portalu capital.ba.

”Što se tiče samih obveznica, tu su stvari poprilično jasne” – kaže za BUKU Siniša Vukelić, urednik ovog portala  “RS nema novca, a mora ispuniti obaveze, i neosporno je da izdavanje obveznica nije pravično. Ljudi dobijaju odštetu i to poslije više od decenije”.

”Isto tako, ukoliko bi RS morala odmah izmiriti kompletan dug po tom osnovu, budžet bi bankrotirao i desetine hiljada drugh porodica bi bile takođe ugrožene. Svi budžetski korisnici ne bi imali plate, od prosvjete do policije. Ne bi bilo novca za bezbjednost, niti za školovanje. Ovde se interes pojedinca stavlja ispod interesa šire društvene zajednice i to je princip koji je odobrio i Evropski sud za ljudska prava u jednom predmetu”, navodi Vukelić.

Svetlana Cenić, ekonomski analitičar kaže za BUKU kako vlada emituje obveznice računajući da je tako “rešila pitanje pritiska izmirenja unutrašnjeg duga”.

“Obveznice glase ne neki iznos, imaju svoju kamatu, odnosno prinos i imaju rok dospeća. Dakle, imate obveznice, pa u roku na koji glase kad ih donesete, moraju vam isplatiti iznos. Vlada je dala mogućnost da se tim obveznicama mogu izmirivati obaveze prema budžetu i fondovima (dug do 2007. godine). Njihova sadašnja cena je nekih 0,38 feninga za jednu marku, odnosno možete ih kupiti po ceni koja je 38% vrednosti na koju glase, a izmiriti obaveze u stopostotnom iznosu. Dakle, obveznica od 100 maraka se prodaje po 38 maraka, a zatvara dug od 100 maraka”, navodi Cenićeva

Kao i u svemu što nas prati, tako su i obveznice Republike Srpske postale slučaj podložan spekulacijama. Prema mišljenju Siniše Vukelića, ono što nije logično, niti pravedno niti pravično je  “kako su stotine ljudi i pravnih lica dobile odštetu u gotovini, prije, a i nakon početka izdavanja obveznica” .

”Naime, javna tajna je da, poslije rata, iako ste imali pravosnažnu sudsku presudu niste mogli dobiti novac ako niste poznavali nekog ko bi vam pustio novac sa državnog računa. Provizija je bila od 10 do 30%. Stotine njih je dobilo novac, iako su pravosnažne presude donesena kasnije u odnosu na ostale. Često su odštetu dobijali tajkuni za cisterne goriva, prije nego ljudi za izgubljenu nogu ili ruku. Kasnije kada je sve to uzelo maha, država je morala reagovati i donijeti Zakon o izmirenju ratne štete”, kaže nam Vukelić.

Drugi slučaj koji Siniša Vukelić navodi jeste onaj prije dvije godine kada je Draganu Čičiću vlasniku preduzeća "Zmijanje plast" isplaćeno 11 miliona KM.

”On je od države nakon vansudske nagodbe dobio gotovinu, a ne obveznice koje dobijaju ratni vojni invalidi. Postavlja se pitanje da li su porodice poginulih boraca građani drugog reda i manje bitni od nekog biznismena? Zašto Čičić nije dobio obveznice, kao što se to, na primjer najavljuje da će dobiti braća Alijagić za famozne srebrne elektrode u Trebinju?”, pita se Vukelić.

Svetlana Cenić ističe kako je recimo moguće da sa obveznicama ophoduju i najveći dužnici u Republici Srpskoj. Prema njenom mišljenju se ni to ne dešava dok je nedavno objavljena  lista najvećih dužnika prema fondovima i budžetu a stalno im se reprogramiraju obaveze.

“Interesantno da čak i takvi ne kupuju te obveznice da izmire obaveze, iako je ovo već peta emisija. Znači li to da nemaju ni nameru ikad išta platiti? Da će izvući šta mogu, a dug ostaviti opet na RS da vidi šta će? Sve mi se čini da će tako biti”, kaže Cenićeva.

Drugi problem u vezi sa obveznicama RS  predstavlja njihova neprenosivost. To znači da se obveznice, koje se žele naplatiti za 14 godina, ne mogu naslijediti, pa, paradoksalno, ukoliko roditelji poginulog borca žele dočekati isplatu odštete moraju poživjeti narednih 14 godina jer njihovi unuci ne mogu dobiti ništa.  Ili ih mogu za života prodati po nepovoljnijoj cijeni.

“Žao mi je što nema mogućnosti nasleđivanja” – kaže za BUKU Svetlana Cenić, ekonomski analitičar – “nepravedno je da oni prema kojima se obveznicama rešavaju obaveze gotovo da neće dočekati isplatu ili moraju da ih prodaju za male pare, dok profitiraju firme koje nisu izmirivale svoje obaveze. Milion puta sam ukazivala koliki je pritisak unutrašnjeg duga i kako je užasno da neko za oduzetog ili oštećenog golfa dobije veću naknadu nego neko ko je izgubio člana porodice, s obzirom da su sudovi različito presuđivali”.

“Nije naknadna pamet, već se može naći i u stenogramima da sam se zalagala da se da mogućnost da se obveznicma može raspolagati kao sa novcem u pojedinim slučajevima. I još nešto, da imamo reformisan penzioni sistem uz adekvatan sektor osiguranja, penzioni fondovi i životno osiguranje bi mogli ulagati u ovakve obveznice, sa preduslovom da se da i malo veći prinos na obveznice. Zašto bi Grawe ili neke druge poznate osiguravajuće kuće, na primer, morale investirati vaše životno osiguranje kojekuda ako bi se moglo investirati dugoročno ovde? Za kamatu od 1,5% u uslovima kad trezorski zapisi imaju mnogo veću i kad oročena sredstva u bankama daju mnogo veći prinos od obveznica, niko nije stimulisan za takva ulaganja na ovako neuređenom tržištu i kada ne funkcioniše pravni sistem”.

“Sve je ovde mnogo veći rizik nego na uređenim tržištima gde funkcioniše pravni sistem”, zaključuje Svetlana Cenić.

Posebna priča u čitavom slučaju jeste pokretanje postupaka apelacija od strane oštećenih lica Ustavnom sudu BiH, koja su smatrala da su oštećena izdavanjem obveznica. Ono što jeste pravično je da povjerioci ratne štete koji imaju puno pravo da traže isplatu u što skorijem roku i u cjelini, mada bi ova pravičnost potpuno narušila ionako već klimavi i nategnuti budžet Republike Srpske.