Novi predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović, na početku govora zahvalio se svim prethodnim predsjednicima, koji su, kako je rekao "dali maksimum od sebe u svom vremenu i okolnostima", te da su svi oni "u dobroj vjeri" obnašali ovu funkciju.
O istini
"Jedan od vodećih mislilaca današnjice je rekao da se budućnost prave zapadne, liberalne demokratije može osigurati samo tako da se istinu sačuva neovisnom o željama većine birača, kao i želju većine birača neovisnu od istine. To na prvi pogled zvuči zbunjujuće. Međutim, izbori nisu metoda za pronalaženje istine ili apsolutne istine. Izbori su metoda za postizanje mirnog kompromisa između brojnih želja različitih ljudi. Većina birača ili narodnih zastupnika može izglasati odluku da ne postoji problem klimatskih promjena ili da to uopšte nije problem, ali to neće promijeniti istinu da taj problem postoji. Jedno je istina, a drugo legitimna politička volja da se s tom istinom učini nešto ili da se ne učini ništa. Istina nije pitanje slobodne interpretacije i nije pitanje želja naroda."
Kako da održimo razdvojenim istinu i želju, pita se Milanović.
"Naročito danas kad tehnologija, uz sve lijepo i uzbudljivo što donosi, neviđeno olakšava manipulaciju ljudskom željom. Čini mi se da postoji samo jedan pravi put - potpuna podrška vlasti akademskoj i znanstvenoj neovisnosti, te neovisnosti sudstva i medija. To je načvršća brana tiraniji. Tiraniji svake vrste."
Znanstvena zajednica, sudstvo i mediji, nastavlja Milanović, moraju neprestano raditi na usavršavanju mehanizama za borbu protiv nepoštenja i korupcije u vlastitim redovima. "Smatram da su zaštita i promicanje neovisnosti sudstva, medija i znanosti najvažniji", kazao je on.
U vanjskoj politici, Milanović je najavio da će se fokusirati se tačke koje omogućavaju saradnju i prosperitet.
"A takvih tačaka je mnogo više od onih koje nas udaljavaju od susjeda i od svijeta. Čak i kada su u pitanju države sa kojima imamo najviše neriješenih pitanja."
Unaprijed se izvinjavajući za buduće greške, "kojih će biti, ali neće biti namjerne", kazao je da "nije greška kada se razilazimo u mišljenjima i stavovima, greška je kada zbog razilaženja u stavovima dovodimo u sumnju motive jedni drugih".
O patriotizmu
U kontekstu unutrašnjih političkih previranja, Milanović je rekao da je međusobno osporavanje patriotizma među Hrvatima "tamna sjena koja nas prati već 30 godina".
"Patriotizam, za razliku od sirovog nacionalizma, je kritička privrženost i negacija isključivosti. Patriotizam je stalno i uporno nastojanje na afirmaciji onih aspekata državnosti koje su naše društvo i naše živote učinili i čine boljima, sadržajnijima i slobodnijima, nadahnutijima."
Što bude širi i raznovrsniji taj spektar privrženosti Hrvatskoj, to će naša zemlja biti sretnije mjesto za život, kazao je.
Milanović je izrazio zahvalnost svima koji su dali živote "u domovinskom ratu, kao i u prethodnom ratu, u antifašističkoj borbi".
"Patriotizam je i svijest o trijumfalističkim posrnućima, koja su nažalost ponekad pratili naše pobjede u ratovima, pri čemu ne treba uvijek uspoređivati ili izjednačavati ta posrnuća", izjavio je.
"Ratovi su gotovi. Danas je naša obaveza i odgovornost u tome da se nijedan građanin ne osjeća ustrašenim, dsikriminiranim ili na bilo koji način isključenim zbog činjenice da je drukčija, drukčiji. Kad kažem drukčiji, mislim slabiji, malobrojniji i to po više kriterija. rodnom, nacionalnom, socijalnom, vjerskom spolnom, seksualnom, radnom, dobnom. To je patriotizam zasnovan na najvišim vrijednostima našeg ustava. I, ako hoćete, puke ljudskosti, a ne na mitovima, prošlim traumama i predrasudama."
Budućnost Hrvatske, kazao je, zavisi ponajprije o kvaliteti školovanja i "aktivnoj vjeri u to da je znanje ključ ispunjenja uspješnijeg života".
Milanović je rekao da je Hrvatska dovoljno imućna da učini obrazovanje na svim nivoima dostupno svim ljudima, bez obzira na socijalni status, porijeklo, etničku pripadnost.
"Naša budućnost ovisi o odnosu prema vlastitoj kulturi, a kultura je i amatersko društvo, i film na velikom svjetskom festivalu, dom kulture na otoku i nacionalna institucija."
Kako je rekao, Milanović će se zalagati za otvorenost prema svijetu, za očuvanje tradicije, ali i razvoj savremene kreativne industrije.
Kultura je, kazao je, "oduvijek jedan od plemenitijih načina suprotstavljanja socijalnoj isklučenosti ljudi".
"Našu republiku ne čine samo visokoobrazovani, samo kompetitivni, poduzetni, znanstveno umjetnički ili sportski nadareni. Hrvatska je domovina nekvalificiranog radnika, jednako kao i uglednog akademika. Hrvatska jednako pripada i nezaposlenom tokaru i prezaposlenom programeru i potplaćnoj radnici na blagajni i menadžerici u javnom ili privatnom preduzeću."
"Osnaživanje solidarnosti u društvu, pravednija raspodjela nacionalnog bogatstva, suzbijanje klijentelizma, kulture laži i pohlepe, glavni su i najučinkovitiji elementi u borbi protiv nejednakosti i daljeg klasnog i ljudskog raslojavanja i udaljavanja. Naša republika treba svakog čovjeka i svaki čovjek mora dobiti priliku da pronađe svoj put i mjesto i da dostojanstveno i mirno živi od poštenog rada."
"Ovo je kuća za nas, za sve nas, za one koji smo tu, za generacije koje dolaze, za one koji će se vratiti svojoj kući", poručio je Milanović
