Prije dva dana je Evropski parlament izglasao Plan rasta za Zapadni Balkan, koji bi trebao ojačati regionalno tržište, ali novac koji nam je planiran je uslovljen reformama.
Sada je poznato koliko bi koja država trebala dobiti novca.Iznosi su utvrđeni na osnovu procjene Evropske komisije koja u obzir uzima broj stanovnika i visinu BDP-a.
Kako saznaje RTS, za Bosnu i Hercegovinu je tako određeno 969 miliona eura, za Srbiju milijardu i 630 miliona eura, za Albaniju 924 miliona eura, Sjevernu Makedoniju 807 miliona eura, Kosovo 888 miliona eura i za Crnu Goru 388 miliona eura.
Ukupno je to šest milijardi eura, kako je i najavljeno, a države će na to moći računati, ukoliko ispune kriterije, da će dospjeti u naredne četiri godine.
Diplomatski izvori navode da je za Srbiju dodijeljeno skoro 30 posto ukupnog fonda za rast, ali da ova sredstva neće biti dodjeljivana po automatizmu.
"Stvarni iznos iskorištenih sredstava će zavisiti od procjene EU da li Srbija ispunjava dogovorene ciljeve u reformi vladavine prava, demokratskog sustava, normalizaciji odnosa s Prištinom i usklađivanju s vanjskom politikom EU", rekli su izvori.
Evropski parlament je 24. aprila izglasao Plan rasta za Zapadni Balkan, do sada najambiciozniji finansijski paket Evropske unije za naš region.
Zemlje regije treba da ispune niz kriterijuma kako bi iskoristile paket finansijske pomoći, koji se odnose na vladavinu prava, poštovanje principa demokratije, institucionalne reforme i poduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrijebljena.
Pored kriterijuma koji se odnose na reforme i vladavinu prava, postoje i kriterijumi političke prirode.
Za Srbiju i Kosovo je kao preduvjet naveden i "konstruktivan angažman na normalizaciji odnosa u cilju potpunog provođenja svih obveza" koje proizlaze iz Sporazuma o putu ka normalizaciji i njegovog Implementacijskog aneksa iz Ohrida, kao i svih prethodnih sporazuma postignutih u briselskom dijalogu.
Također se ističe i značaj usklađivanja zemalja Zapadnog Balkana sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom i politikom EU. Sredinom marta je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen povodom zelenog svjetla Vijeća EU za otvaranje pregovora s BiH, kazala da smo mi u velikoj mjeri uskladili tu politiku.
