O čitanju

Svojevremeno je Mark Twain izjavio da se čuvamo tekstova o zdravlju, možemo umrijeti zbog štamparske greške.

TitoTarantula / 03. Decembar 2018

Ovaj svijet je kao knjiga, ima korice, početak, kraj, pa opet korice. Korice na početku znače da smo prije postanka na ovaj svijet, ipak bili još negdje, jer morao je postojati temelj. Korice na kraju knjige ne znače nestanak, nego prelazak u nešto drugo. Pročitavši jednu knjigu, krajnje korice te knjige znače da treba naći i pročitati drugu.

Džaba nama i Dan knjiga i Dan autorskih prava, kada nam je mrsko čitati. Ako bismo na osnovu tiraža najčitanijih djela pokušali odgovoriti na pitanje šta se čita u BiH, odgovor bi bio: skoro ništa. Ili, Štulićevski: krive stvari. Današnja čitalačka publika u Bosni i Hercegovini, uglavnom se zadovoljava čitanjem časopisa, kuharskih dnevnika, naslova web portala (nikako cijeli tekst) a još k tomu ako dodamo koju sapunicu, dobit ćemo idiličnu sliku društvene zajednice u BiH.

Svojevremeno je Mark Twain izjavio da se čuvamo tekstova o zdravlju, možemo umrijeti zbog štamparske greške.

Bosanci mogu žudno gledati nagomilane knjige na stolu. Koju god otvore, priželjkuju da likovi iskoče. Bračni parovi poput Svona i Odet, Šeherzade i Šahrijara. Nadrealistični likovi – Raskoljnikov, Josef K., Ali – baba, ovekovječeni mastilom da žive za sva vremena (evergreen) i da budu uhvaćeni u najdubljim životnim dilemama.

A šta su to pisci, šta su to književna djela, pitaju se čitaoci? Možda Inspiraciju trebaju tražiti u djelu Crni album, Hanifa Kurejšija: Ali, zar pisci ne pokušavaju da objasne genocid i slične stvari? Romani su kao slike života. Upravo sada čitam jedan od Dostojevskog, Zle duhe...“ „Mani me tih priča o duhu i pitaj ljude šta čitaju(...)“ „U pravu si. Povremeno mi dođe da neke ljude zgrabim za gušu i kažem im: pročitaj ovu Mopasanovu ili Foknerovu priču, to se mora znati, to je napisao čovjek, bolje je od televizije.

Ovako postavljanje teorije o čitanju čini prikaz teorija/tema koje se tvrde prilično esencijalističkim i minijaturnim ako se u obzir uzme „trend“ odbacivanja općih modela samih teorija/tvrdnji koje se dokazuju. Krenuvši od „ruba prema središtu znanosti“ u svrhu društvenoznanstvene spoznaje potrebno je pojasniti šta se to podrazumijeva pod općom teorijom/temom koja se problematizira.

Možda se čitaoci u Bosni i Hercegovini boje sami sebe, jer vjeruju da, npr. poezija ostavlja ožiljke na duši.

P.S. Inspirisano od šifriranog CH psihologa (J.T.)

 


Od istog autora

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.