"Čak 35 posto ispitanih, među kojima većina mladih, prema pisanju Dnevnog lista izjasnilo se kao Bosanci i Hercegovci. Ova bi grupa tako postala možda brojnija od bilo koja tri konstitutivna naroda, a sigurno brojnija od Hrvata i vjerovatno Srba. Pored toga, većina starijih se izjašnjava radije kao Musliman negoli kao Bošnjak, odnosno radije katolik nego Hrvat, ili pravoslavac nego Srbin. To nam govori da je veza države i vjeroispovijesti mnogima znatno važnija od samog etničkog identiteta."
Ovo je na svom blogu prošle sedmice napisao Dr. Florian Bieber sa Univerziteta u Grazu. Sa njim smo razgovarali ne samo o probnom popisu stanovništva već i o sporazumu Dodik Lagumdžija....
Gdine Bieber, prošle sedmice ste napisali vrlo inspirativan blog o probnom popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini, koji je, barem, prema nekim informacijama, donio zanimljive rezultate?
Da, podaci popisa su još neslužbeni, pa ne znamo sve pojedinosti. Ono što se čini jeste, da se veliki broj građana odlučio izjasniti kao Bosanci i Hercegovci umjesto kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci.
Može li taj rezultat, koji je neslužben, biti problematičan za dominantne političke strukture u BiH?
Probni popis neće imati nikakve izravne posljedice jer je malo vjerovatno da će ovi brojevi biti službeno objavljeni (ovo je uobičajena praksa kod svakog probnog popisa)
Međutim, stvarni popis će imati više momentalnih posljedica. Ako će se iskazani rezultati probnog popisa stanovništva replicirati na nacionalnom nivou, pitanje je hoće li tri snažne nacionalne strukture države biti opravdane nasuprot značajnom broju samo-identifikovanih Bosanaca i Hercegovaca To će povećati pritisak na stranke jer odluka u predmetu Sejdić-Finci se ne tiče samo nacionalnih manjina veće se ovdje radi i o stvaranju prostora za one koji ne idu duž striktnih etničkih linija. Ovo je tehnički gledano, i pravno teško implementirati, a politički još teže. Međutim, jaki "glasovi" za građanske identifikacije vjerovatno će potaknuti nominalno neetničke stranke da ovo stave na vrh svog dnevnog reda. S obzirom da su nacionalne stranke svjesne toga, za očekivati je da će se one uključiti u veliku kampanju prije popisa, u kojoj će tražiti od svog biračkog tijela da se odluči za svoj etnički identitet kako bi osigurali svoj legitimitet.
Kako komentarišete sporazum Lagumdžija-Dodik?
Sporazum se čini problematičan ne samo za BiH kao državu već i za demokratiju. Sporazum koji uvodi zatvorene izborne liste umjesto otvorenih je eklatantan napor stranačkih čelnika da otmu i to malo prilike za birače da izaberu svog kandidata umjesto samim strankama. To će samo pojačati ionako već snažnu ulogu političkih stranaka u BiH, a isto se može reći i u slučaju direktnog imenovanja tužilaca. Osim činjenice da su dva političara dogovorila o nečemu (što je u načelu pozitivan korak) postoji malo pozitivnog za reći o samom sporazumu.
Izgleda da je BiH zarobljena od strane domaćih političara, može li se u tom kontekstu reći da su bh političari jači od same države?
Iako je popularno kriviti političare za sve probleme zemlji, treba shvatiti da se oni mogu izabrati, ali i opozvati na izborima. Dokle god se izbori mogu dobiti na odbrani nacionalnih interesa na vlasti će biti one političke elite koje govore o tome, te će one imati malo poticaja za kompromis. U tom smislu, Bosna i Hercegovina nije nije jača od svojih političara. U zemlji u kojoj je sve političko i sve što političko je etničko, malo je prostora izvan ove paradigme.
Šta mislite o pojmu “duokratija” koji se sve više spominje kada je riječ o dogovoru dva politička lidera?
Ja ne mislim da je to prava „duokratija“ jer je sporazum vrlo minimalan i ne ukazuje na to da se njih dvojica mogu dogovoriti o stvarno važnim i teškim pitanjima kao što su integracije BiH u EU, implelentacija Sejdić-Finci, te izlazak BiH iz stalne krize u kojoj se ona nalazi. Ovaj sporazum vidim kao jedan od broijnih kratkoročnih dogovora koje smo imali priliku već vidjeti u BiH. Oni imaju tendenciju da ne traju dugo te ne donose temeljne promjene. Širi sporazum koji uključuje više stranaka i više vizionara bi bio pristup koji će izvući BiH iz krize. Umjesto toga, čini mi se da je ovaj sporazuma samo još jedna manifestacija krize.
Dr Florian Bieber je profesor i direktor Centra za studije jugoistočne Evrope pri Univerzitetu Graz .
Florian Bieber: Šta može značiti 35% Bosanaca i Hercegovaca
Razgovarao Elvir Padalović
