Horori visokog obrazovanja Republike Srpske

Horori visokog obrazovanja Republike Srpske

Piše: Predrag Raosavljević

Činjenica je da veliki broj profesora na našim univerzitetima teško može opravdati titule koje nose. Doktorski radovi na osnovu kojih su izabrani u zvanja su ili prepisani ili su u dobroj mjeri irelevantni sa stanovišta prakse....

Stara mudrost kaže : « ako želiš da osvojiš neku zemlju pošalji vojsku, a ako hoćeš zauvijek da je uništiš, uništi im obrazovanje. » Na svjetskoj mapi kvaliteta visokoškolskog obrazovanja, iznad Republike Srpske nalazi se taman prostor.

Prema evropskom sistemu ocjene kvaliteta visokoškolskih ustanova, webometrics, univerziteti u Republici Srpskoj, u prosjeku, zauzimaju ubjedljivo najgore mjesto. Na listi su bolje rangirani univerziteti u Bjelorusiji, koja se smatra poslednjom diktaturom i koja je izbačena iz Savjeta Evrope zbog kršenja ljudskih prava ili univerziteti u Jermeniji koja je u sukobu za Azerbejdžanom oko Nagorno-Karabaha. Za Univerzitet u Banjaluci koji se nalazi na 5511. mjestu (1), nedostižan je ne samo bjeloruski državni univerzitet na 596. mjestu (2), nego i Univerzitet u Jerevanu koji je na 2321. mjestu (3).  Mjesta na rang listi zavise prvenstveno od prisutnosti akademske ustanove na internetu, što je najefikasniji i najtransparentniji način provjere kvaliteta nastavnog osoblja i naučne vrijednosti i originalnosti njihovih pisanih radova.

U Sjedinjenim Američkim Državama, najpopularnija među studentima a i poslodavcima je lista koju sačinjava i ažurira časopis US World and News Report, o čemu objavljuje rezultate svake godine. Za razliku od webometrics-a, mjesto na listi zavisi od niza faktora kao što su adekvatnost i opremljenost akademskog prostora, kvalitet nastavnog osoblja, rezultati naučno-istraživačkog rada i praktična primjena stečenih znanja. Iako postoji posebno poglavlje posvećeno školama van SAD-a, nijedan univerzitet iz RS ili BiH nije registrovan kao visokoškolska ustanova na toj listi. Ovo je naročito poražavajuće u svjetlu činjenice da se tu nalaze univerziteti iz, recimo, Libana ili sa Kajmanskih Ostrva. (4)

Globalna rang lista ‘Akademsko Rangiranje Svjetskih Univerziteta’ (poznatija kao Šangajska lista) sastavljena je prvenstveno s ciljem da se uporedi kvalitet nastave u zapadnim zemljama i zemljama u razvoju. Šangajska lista uzima u obzir specifičnosti manjih i nestabilnijih zemalja, jer su potrebne godine razvoja i novčanih ulaganja da bi se podigao kvalitet nastavnog procesa, nešto što zemljama u razvoju predstavlja veliki izazov. Nijedan univerzitet iz BiH ne nalazi se ni na ovoj listi, prilagođenoj osobenostima zemalja u tranziciji, sa iskustvima hroničnih finansijskih kriza i oružanih sukoba. (5)

Činjenica je da veliki broj profesora na našim univerzitetima teško može opravdati titule koje nose. Doktorski radovi na osnovu kojih su izabrani u zvanja su ili prepisani ili su u dobroj mjeri irelevantni sa stanovišta prakse. U svakom slučaju, evidentno je odsustvo pomjeranja naučnih granica, što bi trebala biti osnovna pretpostavka i motiv svakog naučnog rada. O ovome najbolje svjedoči činjenica da je gotovo nemoguće naći profesora iz RS koji je citiran negdje u inostranstvu, koji objavljuje radove u nekom od priznatih svjetskih časopisa, sa SCI ili bilo koje druge liste, ili koji je u stanju da prati najmodernije trendove svjetske nauke i da to prenese svojim studentima.

Nerijetka je pojava da se doktorati dodjeljuju međusobno, a mnogi od profesora su doktorirali u ratu, u odsustvu pravilnih procedura i odgovarajućih kriterija za izbore u zvanja. Samo kod nas je moguće da doktoranti iz naučnih centara ranga Kikinde, Subotice, Zenice, Bihaća i Bijeljine dobiju javne katedre odakle prenose svoje naučne i etičke kvalitete generacijama mladih ljudi. Posljedice njihovog neznanja trpiće brojne uništene generacije studenata, budućih akademskih građana i nosilaca najbitnijih društvenih procesa, koje su bile izložene radijaciji visokog obrazovanja od raspada Jugoslavije do danas.

Kao posljedicu imamo pojavu da najteži fakulteti proizvode stručni kadar sa rupama u znanju potpuno nekonkurentan na svjetskom tržištu, što pokazuju i različiti globani indeksi. Prema Indeksu konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, Bosna i Hercegovina se nalazi na 88. mjestu, daleko iza Šri Lanke (68), Islamske Republike Iran (66) ili Indije (59) gdje oko 200 miliona ljudi ni danas nema pristup pitkoj vodi. Prema Globalnom indeksu inovacije, Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO), BiH je na 72. mjestu, daleko iza Litvanije (38) i Moldavije (50), doduše za jedno mjesto ispred Namibije (73).

Svjesni ove velike obmane, univerzitetski profesori nerijetko pribjegavaju nametanju metode „učenja knjiga napamet“ koja je nepoznata u bilo kojoj razvijenoj zemlji. Cilj ovakve prakse je dvostruk: prikrivanje neznanja kroz eliminisanje mogućnosti razmjene mišljenja, debate ili ocjene alternativnih stanovišta, ali i ubijanje kritičke misli kod studenata po principu rigidnih religijskih režima, gdje djeca koja uče obimne religijske tekstove napamet predstavljaju ubojito oružje u rukama drugih, lišeno svake mogućnosti racionalnog rasuđivanja. Citadela nekompetentnosti brani se po svaku cijenu, pa asistenti pokunjeno ćute i čekaju da profesori umru, da bi došli do izbora na predmet, iako često znaju više od njih. Jedan od mnogih ilustrativnih primjera je Đorđe Popović, učenik generacije '93, banjalučke Ivo Andrić škole, koji je uporedo u Beogradu završio Medicinski i Elektrotehnički fakultet, oba u roku sa prosječnim ocjenama 9,60 i 10. Pošto za njega nije bilo mjesta na banjalučkom univerzitetu, bio je prinuđen da nastavi školovanje i usavršavanje u inostranstvu.

Najbolji način da se provjeri istinitost iznesenih navoda je da Vlada pod hitno donese uredbu kojom se sve visokoškolske ustanove, kako javne tako i privatne, obavezuju da objave disertacije zaposlenih u nastavi, i da ih učine dostupnim u bibliotekama i na svojim internet stranicama. Široka javnost najbolji je kontrolor postojanja eventualnog plagijatorstva, a profesori bi trebalo da se hvale rezultatima svog istraživačkog rada umjesto da ih kriju.

Drugi korak je da se od strane Vlade formira Komisija za reviziju doktorata koja bi ispitala autentičnost radova i njihovu naučnu vrijednost, koja bi obavezno uključivala i članove iz inostranstva koji su upoznati sa najsavremenijim tokovima i pravcima razvoje nauke. Rezultate rada komisije treba javno objaviti jer smo svjedoci inflacije doktorskih zvanja i devalvacije njihove vrijednosti, a ovu mjeru najzdušnije trebaju podržati rijetki izuzeci koji se ovde osjećaju neopravdano prozvanim i koji zaista zaslužuju zvanje naučnih radnika.

Treći i najvažniji korak je angažovanje nadležnih državnih organa, konkretnije Pravobranilaštva kod utvrđivanja i vraćanja imovinske koristi stečene eksploatacijom radova koji nemaju nikakvu naučnu vrijednost, odnosno predstavljaju ponavljanje poznatog, i Tužilaštva kod postojanja plagijatorstva, falsifikovanja i prevare.

Kao skroman doprinos i prvi korak, autor ovoga članka se obavezuje da će isti poslati nadležnim evropskim institucijama za oblast obrazovanja da bi na ovakav način stečenim diplomama i zvanjima bio zabranjen pristup tržištu obrazovanja i tržištu rada dok se navedene vladine mjere ne sprovedu.

Od vitalnog je interesa za državu da bez odlaganja uništi ovaj mikrokosmos sujete, neznanja i lažnog predstavljanja kako bi na ovim prostorima za 20 godina počeli nicati izdanci zdravog društva.

 

---------------------------


1 http://www.webometrics.info/en/Europe/Bosnia%20and%20Herzegovina

2 http://www.webometrics.info/en/Europe/Belarus

3 http://www.webometrics.info/en/Europe/Armenia

4 http://www.usnews.com/education/worlds-best-universities-rankings/top-400-universities-in-the-world

5 http://www.shanghairanking.com/ARWU2012.html




Predrag Raosavljević je doktor pravnih nauka iz Banjaluke

 

 

Vezani tekstovi:

Kad bismo revidirali doktorate, ne bi imao ko da predaje studentima

 

Kupovina znanja: Brzo i povoljno pisanje naučnih radova

 

 

 

Buka Arhiva

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentari na tekst (42)
Objavljeno:
Sad tek procitah tekst uvazenog doktora iako je, kako primjecujem, pisan negdje u januaru. Mogu samo da konstatujem da su gotovo uvijek najveci kriticari (sto ne znaci da konstatacija da nam je obrazovanje horor sto i djeca u vrticima znaju pa nam nije doktor trebao da to shvatimo) oni koji i sami imaju, narodski receno "putra na glavi". Elem, dr Raosavljevic je, kako mi pripovjedase neke kolege, bio izuzetan student na Pravnom fakultetu koji je zavrsio fakultet u roku iako je sve vrijeme bio zaposlen i studirao "uz rad", a slobodno vrijeme je provodio vozajuci se od kafica do kafica. Dok su njegove kolege, bez da vide sunca i mjeseca, i pored ucenja po citave dane padali vise puta na ispitima na Pravnom fakulteta, ovaj mladic je u roku davao ispit za ispitom. Svi bi sada pomislili da je decko vunderkind, medjutim mnogi misle da je turbo pogon dobijao iz cinjenice da su mu mama i tata u vrijeme studiranja bili poznati banjolucki sudija i advokat (ii danas su) koji su sa profesorima sa istog tog fakulteteta odrzavali prisne prijateljske veze. Kada se uzme u obzir da je Pravni fakultet poznat po proteziranjima djece sudija i advokata, namece se zakljucak da bas nije bilo isto studirati Raosavljevicu i nekom tamo bez mama i tata koji je vrlo cesto bio zrtva statistike i cinjenice da neko mora pasti ali da to sigurno nece biti tzv "sudska djeca". Kasnije je mladjahni vunderkind podobijao neke strane stipendije zavrsio master u USA (jos nisam cuo da neko ko je otisao na master u USA nije i zavrsio) i ovdje je doktorirao. Kada vec zastupa tezu da se trebaju provjeravati ovi ili oni doktorati, neka predlozi da se prvo njegov provjeri (mada je sigurno sve ok, ne moze neko njegovog tatu tek tako zeznuti i prodati mu plagijat), Sto se tice pismenosti i elokvencije, iz clanka mozemo primjetiti da mu ni jedno ni drugo nije jaca strana mada kolege iz njegovog okruzenja kazu da se tek kod verbalne komunikacije sa doticnim sagovornici vrlo cesto iznenada kada cuju da je zavrsio ista vise od zanata.
Objavljeno:
i opet naslov prodaje novine, u vasem slucaju povecava broj pregleda. Fausalan i povrsan clanak. Vi ste ozbiljan sajt, a ovo je ozbiljna tema. shodno tome trebali ste tako i postupiti. PS ovo za asistente nema veze sa mozgom, nevjerovatna je cinjenica da bez provjere pisete o ovakvim pojavama, ali popravicete se vi... :)
Objavljeno:
Mogu do sutra da pripovedam o ovoj temi. Napisaću samo ono što mi prvo na pamet pada: vo u Pariz, vo iz Pariza. Može neko i na Sorboni biti, a ništa da ne nauči i u slabo čemu da se vaspita. I drugo: može na vrh čuke da studira, naći će načina da progleda i da nešto od tog trunja uzme i zasadi. I dalje da radi na sebi i svom znanju, razumevanju i mudrosti. U krajnoj liniji, zavisi od čoveka. Pojedinca - šta će, kako će i zašto će...
Objavljeno:
Imam druga kojemu sam završio srednju provlačeći ga kroz matematiku, fiziku i kemiju. Tata mu je nešto u ministarstvo nekom, i sredio mu je da završi nekakav fakultetčić, našao mu posao, kupio auto i stan. Ja sam studirao 3 godine duže od njega, jer je stvarno bio težak fakultet i profesori zahtjevni. A on je redovno koristio priliku da mi nabije na nos kako je on završio prije mene...
Objavljeno:
treba prosiriti kapacitete Tunjica
Objavljeno:
Pusa svima, danas sam doktorirala. Pošto je upravo nastupilo ljeto sad idem na zasluženi godišnji. Ah da, diplomirala sam zimus, magistrirala proljetos. Pusa svim profesorima i mentorima. Bila sam sociolog a sada sam PhD potilofolog. Samo još da se udam na jesen. Hm, to će bitit najteže.
Objavljeno:
http://www.glassrpske.com/novosti/vijesti_dana/Ispitati-ko-ima-lazne-diplome/110866.html
Objavljeno:
ULV...Za iznošenje istine ne treba kredibilitet na koji se pozivate kada kritikujete . Možda više o Vama govori vaš riječnik "pljuvanje" koje može da znači samo bijeg od istine i jedna nepristojana maska kojom se ne može ni približno neutralisati najezda nekvalitetnog kadra kojoj je povjerena najodgovornija uloga za budućnost naše zemlje.
Objavljeno:
ULV...Krajnje ciničan komentar. Valjda je to što je napisano u članku Horori...., već toliko opštepoznato da nikakve statistike i istraaživanja, ne mogu ublažiti opasnost koja nam prijeti od samozvanih doktora sumnjivog znanja i zvanja. Tačno je da tu titulu mnogi zaslužuju (nadam se, većina, možda i Vi) ali treba napraviti selekciju kadrova pa se i od Vas traži da učestvujete u tom, za dobrobit svih a ne da kritikujete jednu pozitivnu ideju . Bilo bi Vam bolje da se suočite sa tom društvenom nevoljom i date svoj doprinos progresu.
Objavljeno:
Sve pohvale za članak. Nisam kompetentna da komentarišem način na koji se stiču i objavljuju doktorske disertacije , ali cu se osvrnuti, i pre svega podrzati kritički osvrt autora u pogledu načina na koji Univerzitetski profesori plasiraju i prezentuju svoja znanja studentima. Naime, svjesni smo pojave da se danas predavanja studentima mahom svode na čitanje literature, bez ikakvog truda da se ono što učimo približi studentu na bilo koji način, kao i zahtijevanja da se svaka lekcija citira od početka do kraja. Takve činjenice najpre ukazuju na nezainteresovanost ili možda neznanje profesora da ono, što su nekad i sami pisali, ne znaju da prenesu na studenta, što je njihova i osnovna uloga. Nažalost, nalazimo se u okruženju gdje obrazovanje mnogo znaci a u njega se minimalno ulaže, ali postojanje ljudi koji ce smjeti o tome javno da progovore, kao i ljudi koji ce možda pokrenuti inicijativu i podići svest o problemu, uliva nam nadu da ćemo možda napraviti korak napred i na tom polju
Ulv
Objavljeno:
Gospodine Raosavljeviću, s obzirom na to da je navedeno da ste doktor nauka morali biste prije navođenja izvora za Vaš tekst provjeriti informacije i rezultate tog izvora i relevantnost istog. Kažete: "Prema evropskom sistemu ocjene kvaliteta visokoškolskih ustanova, webometrics, univerziteti u Republici Srpskoj, u prosjeku, zauzimaju ubjedljivo najgore mjesto." Kad su prije nekoliko mjeseci objavljivani slični tekstovi vezano za univerzitete u BiH a na osnovu izvora koji ste i Vi koristili, Webometrics, pomislih (nažalost) da su ljudi u međuvremenu pročitali način rangiranja tog izvora. Međutim očigledno je zabluda da će ljudi pokušati da saznaju šta je suština. I sam naziv Webometrics ukazuje na najveći dio suštine ali otkad se logika kod nas podrazumijeva. Iznijeli ste sve i svašta u ovom tekstu i čini se da je isti napisan usljed lične frustracije. Ne tvrdim da je stanje u visokom školstvu dobro, ali kad pljujete nešto i dajete sebi kredibilitet zvanjem onda se morate i pridržavati pravila akademskog zvanja i statusa koji važi u svijetu na koji se pozivate. Pozdrav
Objavljeno:
ELEGANCE....Charles Heckscher je identifikovao tri faze u industrijskoj istoriji: 1. era manufakturne proizvodnje, 2. era masovne proizvodnje, 3. era znanja. Da se našalim malo: kako u BiH materijalizovati "eru znanja" kada su simboli ove zemlje Haso i Mujo (odnosno njihova "mudrost")? Doći će i ovdje (neminovno) nekakav boljitak, samo moramo malčice sačekati - zbog "umnosti" po kojoj smo poznati u svijetu... pozdrav...
Objavljeno:
BOKI-BOKI Upravo je to odgovor na moje pitanje na koji bi se način moglo izaći iz ovog beznadja. Medjutim, hipoteka ogromne inficiranosti moralnom degradacijom onih koji nas vode (istina, zahvaljujući i našim glasovima na izborima ali zbog toga što nemamo alternativu jer su oni koji imaju kapacitet van domašaja politike) ) je kočnica za bilo kakav napredak društva u cjelini u svim sferama života (osim napretka u smislu ličnog profiterstva). Zato je i moj zaključak da deficit ovih načela neutrališe značaj svake pozitivne ideje i konstruktivnog prijedloga koji bi dolazio od manjine (kojoj pripada, BOKI-BOKI, ELEGANCE a i mnogi drugi kojih sigurno ima) tako da samo korjenita promjena u svijesti svih ljudi u smislu afirmacije moralnih vrijednosti može biti osnova da se makar približimo razvijenim, demokratskim društvima u kojima vlada pravna, socijalna i svaka druga sigurnost višeg nivoa od (niskog) nivoa na kojem smo zadržani već dugo vremena.
Objavljeno:
ELEGANCE.... svjestan sam ja kako nije jednostavno promijeniti duboko ukorijenjene probleme ovog društva, međutim, na prvom koraku svakako dolazi pitanje uspostavljanja moralne vertikale. Eto svjedoci smo da su Hrvatska i Srbija bile izložene negativnim pojavama ekvivalentnim našima, a da su izborom Josipovića i Nikolića (inače dvije sušte suprotnosti svojim prethodnicima sa aspekta korumpiraranosti i kriminalizacije uopšte) dobili "čelnike" prema kakvima mogu uspostavljati etičku vertikalu. Kada predsjednik ima "gard" prema negativnim pojavama, onda ni ministri ne smiju ponašati se kako hoće, pa ni gradonačelnici i td. - sve do onog posljednjeg roditelja koji svojim ponašanjem daje primjer potomstvu. Ukoliko i postoji odstupanje unutar takve vertikale - ono je uočljivo i kratkog vijeka. Sad na nama je da biramo kakvu "političku vertikalu" želimo. Ono šta mene zabrinjava jeste naša "spremnost" da uspostavimo normalne odnose. Nekako smo svi skloni da nekakve političare ili funkcionere okrivimo za sve, a nikako da se zapitamo zbog čega na izborima glasamo za osobe kakve i sami nazivamo kriminalcima, neprijateljima ili tupadžijama. Da li to činimo zbog toga kako bi izbjegli obavezu da radimo, stvaramo ili privređujemo. Samo lijen i bezidejan čovjek može glasati za kriminalca - kako bi "dobio" izgovor za dalji nerad... Svako ko ima porodicu i živi od svog rada zna da ni malo nije jednostavno biti "glava kuće", preuzeti na sebe obavezu da se brine o porodici, da to najčešće podrazumijeva bitna odricanja i probleme... mnogo je lakše okriviti politiku i državu, pa "udri" u kafanu, kladionicu i opšte jadikovanje zbog "zle sreće"... Na kraju, primijetio si kako imam određene "vizije" i to je dobra opservacija. Naime, nije teško imati konstruktivne ideje u ovakvom haosu kakav objektivno vlada u ovoj zemlji i vjerujem da mnogi imaju "rješenja" ili kvalitetne prijedloge za brojne probleme ovog društva - samo pitanje je da li društvo (pojedinačno i kolektivno) želi da se mijenja? Meni lično ovakva komunikacija služi da istražim koliko je ovo društvo "spremno" da iznese pozitivne promjene. Trenutno sam u poziciji da određene ideje ili promjene artikulišem i promovišem kroz javni diskurs, ali pitanje je da li je društvo spremno da ih prihvati. Dobro poznajem naše ljude i stanje u društvu, pa nisam ni naivan da mislim kako će narod sa "ushićenjem" prihvatiti mora da radi kako bi preživio, da mora da razvija nove ideje, da mora da se stara o potomstvu i da država nije centar za socijalno staranje...
Objavljeno:
BOKI-BOKI, u pravu si.Samo ne znam na koji način ostvariti prohodnost za ostvarenje Tvoje vizije o radikalnim promjenama u ovom segmentu kad kod nas važi pravilo "što veći nivo vlasti i viša pozicija, to manje znanja i stručnosti".Suviše je duboko korijenje ovog nakaradnog sistema tako da manji broj pametnih ljudi jednostavno nema prostora a ni političke ni finansijske moći za aktivno djelovanje
Objavljeno:
Vidim da me THOMAS HELVEG proziva (izgleda da mu tema visokog obrazovanja nije "jača strana", pa da bezrazložnim prozivkama -pokaže kako je živ), međutim, i meni bi odgovarala "čistka" u akademskim krugovima jer bi time dobio bolje uslove za napredovanje. Ali, da se "vratim na temu" - lično mislim da autor nije prepoznao najvažniji problem u visokom obrazovanju ove zemlje, a kakav proizilazi iz pitanja: da li su opravdana (u funkcionalnom smislu) ogromna sredstva kakav društvo ulaže u obrazovanje. Naime, po meni, osnovni problem visokog obrazovanja (pa i obrazovanja uopšte) jeste odluka da se javni univerziteti financiraju na ovakav način. Kod nas većina školarina na visokoškolskim ustanovama košta 300 do 500 maraka na godišnjem nivou, dok na privatnim fakultetima je to 2 500 do 3 000 maraka. Ako uobzirimo da je "privatnik" troškove sveo na najniži mogući nivo, a poznato je da se u "javnom sektoru" baš ne štedi, onda je cijena školovanja jednog studenta na godišnjem nivou zaisgurno preko 3 000 maraka. Proizilazi da društvo plaća "sufinancira" 90% školarine. Što je najgore to se čini i za one vrle studente koji su odavno premašili tridesetu i studiraju 10-ak godina, a najčešće u izboru zanimanja kakvo ovoj zemlji neće trebati ni za 50-ak godina. Da pojednostavim: Društvo treba da izabere zanimanja u kakva želi da ulaže (npr. medicina, elektrotehnika, informatika, mašinstvo i ine profesije kakve objektivno koriste društvu), te da školovanje na istima bude besplatno. Dalje, redovnim studentima koji izvršavaju svoje obaveze u predviđenom roku i kveliteti treba obezbjediti primjerene stipendije, ali istovremeno ih obavezati i da ostanu u ovoj zemlji "dok ne povrate uloženu investiciju". Na drugoj strani, za sva ostala zanimanja treba uvesti ekonomsku cijenu školovanja, pa ko voli, neka izvoli. Osim toga, u svakoj djelatnosti gdje privatni fakulteti ispunjavaju potreban kvalitet - društvo treba ukinuti javnu visokoobrazovnu ustanovu. Uostalom, tendencije u svijetu su takve da je "prestiž" i kvalitet na strani privatnog sektora, pa zašto da mi idemo u suprotnom smjeru (kao i u svemu drugom). Dalje, postoje brojna zanimanja kakva objektivno donose korist društvu, ali je nerentablno zbog njih držati visokoškolske ustanove, gdje je prilično jednostavno i mnogo jevtinije financirati školovanje u inostranstvu za studente koji se odluče na takav izbor. Kada na ovakav način suzimo polje "djelatnosti" u smislu da društvo financira samo pojedine djelatnosti kakve donose konkretan povrat uloženih sredstava, dok ostatak prepustimo "tržišnim principima", lično sam uvjeren da će se odnosi u ovoj djelatnosti u značajnoj mjeri urediti "sami po sebi" ( usljed tržišnih principa), da će društvo uštediti ogromna sredstva (gdje ako samo djelić sredstava usmjerimo na edukovanje najboljih stručnjaka u inostranstvu - dobijamo ozbiljnu korist), te da će lažni akademici ubrzo ostati bez posla. Uostalom, da pojednostavim do kraja, ako smo se javno odrekli socijalizma, pa hajde da i socijalizam izbrišemo iz svojih glava na način što ćemo prestati lupati o opštim interesima (kao u slučaju npr. školovanja nastavnika fizičkog vaspitanja), nego da sve svedemo kroz ekonomsku računicu. Neshvatljiva je logika po kojoj u svojoj kući smatramo kako trebamo financirati samo ono šta nam je naophodno (pa se i odričemo mnogo toga), a kada je društvo u pitanju onda smo "široke ruke". Pa zar je normalno da kvalifikovanog majstora u privredi plaćamo 400-500 maraka, a za lažnog ili krajnje nekompetentnog "akademika" izdvajamo 10 puta više, a kada bi prebrojali "u glavu" bojim se za trenutno imamo više lažnih akademika, nego kvalifikovanih majstora... Sa takvom logikom nećemo daleko stići... Eh da, kada autor pominje kako treba objaviti sve akademske radove, slažem se (čak i preko slaganja), samo bojim se da to neće riješiti korijen problema. Znanje treba da se potvrdi na tržištu rada i to je jedini princip koji daje dugoročne i kvalitetne rezultate. Onaj kome su drugi pisali radove - teško da će se potvrditi u ozbiljnoj konkurenciji...
Objavljeno:
prosto mi dođe da pocjepama svoju diplomu poslije ovakvog teksta
Objavljeno:
Sve pohvale vašem magazinu.Vi ste vodilja avangarde koju predstavljaju slobodoumni i intelektualni potencijali (što se vidi i iz pojedinih, pametnih komentara na ovaj tekst) , dali ste prostor gdje se aktivira pozitivan bunt protiv sunovrati u koju nas vode, nesporno, prisutne anomalije (koje su u ovom tekstu ograničene na visoko obrazovanje) i koje su motivisane jedino ličnim interesima i bogaćenjem.neka se javno progovori o tim negativnim pojavama (bez generalisanja) a osporavnje od poedinih autora, može da znači ili da su su se i oni identifikovali sa takvim pojavama ili im, pak, nedostaje znanja i kapaciteta da se argumentovano odbrane od navedenih činjenica koje su ubitačne po našu budućnost
BL
Objavljeno:
Zeleni zub, .... Tako je. Vidi se da vam je tesko prosetati do biblioteke. Kada ste zadnji put bili njen clan. Jos u osnovnoj skoli? Zato je lako sjediti pred racunarom i naklapati u prazno. I sta je tu lose sto mnogo profesora dolazi iz Srbije? I treba da dolaze dok se ovdje ne osposobi kadar. Ja sam imao priliku da od tih gostujucih profesora poslusam neka divna predavanja i upoznam neke izuzetne strucnjake. Jos jednom, manite se generalizacije. Nije nase skolstvo idealno. Daleko od toga. Ali nemojte sve trpati u isti kos.
Objavljeno:
Neke od zemalja koje se ovdje navode posprdno i potcjenjivacki, kad CAK ni sa njihovim univerzitetima banjalucki ne moze da se poredi, su uzete potpuno neopravdano. Liban je, recimo, drzava koja istorijski ima jednu izuzetnu intelektualnu elitu i u kojoj je svako kvalitetno visoko obrazovanje, pa cak i srednjoskolsko, ili na francuskom ili na engleskom jeziku. Bejrut je vec decenijama dom jednom Notre Dame univerzitetu, koji cak i u americkom skolstvu spada medju najprestiznije, a sve to uprkos tolikim godinama rata i politicke nestabilnosti. Inace, sa tezom teksta se apsolutno slazem.
Objavljeno:
stvarno ne mogu da vjerujem da neko brani nase visoko obrazovanje, necu da setam do biblioteke jer pola nastavnog kadra gostuje iz srbije itd. hocu da vidim po cemu se oni smatraju naucnicima, kad su u njemackoj savezni ministar odbrane i ministarka obrazovanja morali podnijeti ostavku zbog prepisanih doktorata, mogu misliti kako bi se kod nas profesori proveli samo da ih neko natjera da izadju u javnost sa svojim radovima
BL
Objavljeno:
Postovani Rajs, Ne bi bilo loše da se malo informišete o nekim stvarima prije nego o njima počnete pisati. Ne postoji niti jedan zakon u kojem izričito piše da doktorske disertcije moraju biti dostupne online. I nisu. Ni na univerzitetima u Ljubljani, Beogradu ili Zagrebu, dakle onim univerzitetima koji su znatno bolje organizovani ili rangirani od ovih naših u RS ili BiH. Postoji samo lista ili spisak disertacija koje su odbranjene, ali ne i sam rad, jer je van svake pameti da se postavlja online. Ako vas nečiji rad zanima, zar ste toliko lijeni da prošetate do biblioteke i uzmete ga na uvid i čitanje. Pa ako ustanovite da je neki rad plagijat vi ga slobodno prijavite, a manite se praznog naklapanja na netu. Nije mi namjera nikoga da branim, ali još jednom uopozoravam na pogrešnost generalizacije! Svi su pokrali, svi su plagirali, svi su prepisali, .... naivno i djetinjasto.
Objavljeno:
skolovani ljudi su,potkupljeni,ulizice,bez bpravog znanja,kad im traktorista odredjuje sudbinu,a oni ko veprovi pusu naplacuju svoje neznanje.jer im zakon to omogucava.bruka i sramota,samo dokle, ....
Objavljeno:
@BL Pretpoistavljam da BL radi kao profesor na Univerzitetu u Banjaluci ili Sarajevu, pa ih zato žustro brani. Danas u 21 vijeku distertacije moraju biti dostupne "online" ako ozbiljno govorimo o pristupu podacima. Vjerovatno BL ima rupe u u znanju pošto je studirao kod onih profesora koji zahtjevaju učenje knjige napamet. Nažalost od takvih studenata i profesora nemamo mnogo koristi, jer kod nas je sve puno teorije, a praktično ne znamo primjeniti.
Objavljeno:
Kome danas treba znanje. Obrazovanje je kao i sve ostalo biznis i ništa više.
Objavljeno:
Jako lijepo ,samo sto bih ja krenuo sa srednjom skolom pa cak i osnovnom jer tu lezi srz problema, ako nam na fakultete dolaze ljudi koji su jedva zavrsili srednju i osnovnu skolu, sta onda da ocekujemo.
Objavljeno:
Ja nisam ni analitičaar ni kritičar komentara na tekst Horor visokog obrazovanja samo sam jedan pasivni posmatrač koji nema snagu ni moć da zaustavi lavinu koja se obrušava na pojedine segmente visokog obrazovanje i dovodi ga do dekadencije koja ugožava naš opstanak. To se svakako ne može generalizovati, svakaačast umnim ljudima koji su zasluženo stekli visoko obrazovanje i u stanju su da svoje znanje prenesu mladjim generacijama i zahvaljujući kojima i ima nekog napretka u društvu.Osnovno je , što je i svrha navedenog članka da se prepozna i identifikuje problem a on, nesporno. postoji. Zašto se skrivati od toga. Čestitam svim onim koji se žele suočiti sa tim pa i dati svoje komentare sa dozom /crnog/ humora što je karakteristika naroda sa ovih prostora ali i ukazati na moguća rješenja ovog integralnog, suštinskog pitanja za našu budućnost.
Objavljeno:
@nicaze kakve veze imaju s tekstom inzinjeri skolovani prije rata i koji su do rata radili u zenickoj zeljezari sa trenutnim stanjem na Univerzitetu Zenica? Zasto poredis nesto sto je bilo u nekom drugom sistemu i u nekoj drugoj drzavi, sa SDA Univerzitetom Zenica? I ptice na grani znaju da se na Zenickom Univerzitetu titule i katedre dijele po stranackoj pripadnosti i to samo kadrovima iz SDA. O aferama i lopovlucima na Univerzitetu Zenica su pisale i dnevne i tjedne novine, tako da nema potrebe da obmanjujes ljude sa pricom o kvalitetu inzinjera.
Objavljeno:
Interesantno kako jedan doktor nauka sebi dozvoljava da diskreditira ostale visokoškolske ustanove u BiH. Citiram: "Nerijetka je pojava da se doktorati dodjeljuju međusobno, a mnogi od profesora su doktorirali u ratu, u odsustvu pravilnih procedura i odgovarajućih kriterija za izbore u zvanja. Samo kod nas je moguće da doktoranti iz naučnih centara ranga Kikinde, Subotice, Zenice, Bihaća i Bijeljine dobiju javne katedre odakle prenose svoje naučne i etičke kvalitete generacijama mladih ljudi." Ne znam samo otkud gosp. Raosavljeviću pravo da u isti koš trpa Bihać i Zenicu, posebno kad se radi o državnim univerzitetima? Možda zato što su to relativno mladi univerziteti? Preporučila bih uvaženom gospodinu da semalo bolje pozabavi problemima koji su prisutni na Univerzitetu u Banja Luci te Univerzitetu u Sarajevu, a koji važe za najstarije univerzitete u BiH. Ukoliko, gospodine, dublje uđete u problematiku uočit će te da na tim univerzitetima koje vi tako malo cijenite nema ni izbliza problema kao na gorespomenutim univerzitetima. Svi znaju o kojim se problemima radi: korupcija, seksualni skandali, afere, u kojima valjda prednjači Pravni fakultet Sarajevo, a koji predstavlja najstariju visokoškolsku ustanovu te vrste u BiH. Kadrovi koji izađu sa ovih univerziteta, koji su po vama, u istom rangu s Kiseljakom, Travnikom i Ljusinom, nerijetko po kvaliteti znanja prednjače nad onima koji su diplomirali na banjalučkom i sarajevskom univerzitetu, idu na postdiplomske studije u zapadne zemlje, i svoj posao obavljaju izvrsno.
Objavljeno:
Ovo bi se moglo dosta lako riještiti. Prvo treba ispoštovati osnovni princip Bolonjskog procesa, a to je "kvota". Mislim da treba biti jedan univerzitet na 5 miliona stanovnika. Popis će pokazati da cijela BiH nema toliko, i šta onda?:)Možda da na liniji razgraničenja postavimo jedan pa da tehnički fakulteti budu u Federaciji a društveni u RS. Što se objavljivanja radova tiče, lakše ih je objaviti u međunarodnim časopisima nego na našim "SIMPOZIJIMA". Konkretno, prošle godine sam poslao dva i oba objavljena, šasopisi sa IF 2,5 i 1,7 (Basel i Frankfurt) dok mi je "kod kuće" od poslanih 6 odbijena četiri. Ovo ne bi bio problem da mi nisu objavljenja NAJGORA DVA:) Ovdje dolazimo do rješenja problema broj 2. Niti jedan časopis u našoj zemlji nema impact factor (ovdje govorim o mojoj oblasti-prirodne znanosti), jer da bi ga imao mora biti vidljiv drugim autorima koji bi ga koristili i isto tako nekome ko treba da ga izračuna:)Da bi se to postiglo on mora ili biti vezan za jaku istraživačku instituciju, kakvu mi na žalost nemamo ili, što je lakše, da objavljuje radove na engleskom jeziku i ima mogućnost publiciranja na internetu...TEK TADA JE DOSTUPAN ŠIROJ NAUČNOJ JAVNOSTI:) Molim VAS, stara izreka "progovori da vidim ko si" u modernom svijetu se koristi u kontekstu "reci mi ime i prezime, da te izguglam, pa ću onda znati ko si":) Što se doktora tiče dovoljno bi ih bilo istestirati na poznavanje engleskog jezika. Oni koji su upoznati sa metodologijom naučno-istraživačkog rada znaju (OVO SE MOŽE GENERALIZIRATI) da je službeni jezik akademske zajednice ENGLESKI i sve što je potrebno za pisanje primarne publikacije, a doktorska disertacija to mora biti, je isključivo pisano na engleskom jeziku:) Dobra stvar za one koji žele da se bave zaista naukom jeste da je ona školarina koju kod nas mjerimo hiljadama maraka u zemljama EU glupost, tamo se samo plaćaju administrativne takse (do 100-ak eura po semestru) ili čak ni to ako se radi o strukturiranom doktorskom studiju u sklopu kojega možete imati i pokrivene troškove života. Oni na nauku gledaju kao na najisplativiju investiciju, i u investiciju koja će donijeti znanje=moć i blagostanje društvu koje ga posjeduje, a ne kao fiktivnu "društvenu vrijednost" kojom pojedinac dobiva mogućnost da nakazi svoje okruženje. I na kraju, ovaj momak koji je završio dva fakulteta izvanrednim uspjehom u Beogradu, koji je, ruku na srce, centar intelektualne moći svih bivših jugoslovenskih republika, će biti gospodin i cijenjen kud god krene a oni koji su ga otjerali iz Banjaluke uz misao "vidi balavca kako je naivan" će ubirati gorke plodove svoga nemorala i bezobrazluka:)i to, kako stvari stoje ubrzo:)
Objavljeno:
u bih , ima više dr. -kadžija ,izvinite nije greška, jedan od tih je u parlamentu . doktorirao je kod badža , brat po ženama, on je profesor -takozvani , nije nimalo čudnu u nedođiji , da diplomu uzmeš odmah , imaš lovu ili vezu preko žene ,punce i sličnih veza . kakvi su dr. pr. i ostali samonavigatori na zvanja , nije čudu da za par godina poraste nepismenost na 40% -znanjem . u drugom smjeru ,pismenost bi porasla , visoko obraz-ovnova, za 50% , onih koji imaju zvanje dr.pr.,mg ... neka, kad izađu vani mozgonje sa diplomom , koju nepriznaje ni država"mali" možemo se ponositi našim zvaničnicima ops...
Objavljeno:
Ne bih se do kraja slozio sa BL, ali donekle podrzavam. Tekst stvarno nasumicno gadja i generalizuje. Ako nije pregledao sve doktorate, autor bi lijepo trebao identifikovati trule ili one za koje zna da nisu relevantni. I malo fiktivno zvuce ovi koraci. Nista nam bog ne bi ni da se samo objave ovi doktorati pa da kolege mogu da procitaju sta pise tamo. P.
Objavljeno:
drug da poredis metalurski institut Kemal Kapetanovic u Zenici sa ovim potonjim govori mi o tebi da nemas pojma i da si prepisao clanak kao i vecina nazovi novinara iz BiH.Zenica je odskolovala toliko kvalitetnih inzinjera koji su svoje znanje potvrdili u zenickoj zeljezari inace najvecoj i jedinoj uspjesnoj na Balkanu.Sto se tice danasnjih doktora sa bilo kojeg univerziteta u BiH, nazalost ubila nas je hiperprodukcija i nekvalitet :(
Objavljeno:
Tacno i pretacno,opisana sustina problema. Respekt autoru ovih pisanih i do slova istinitih redova,,
Objavljeno:
Dok sam citao ovaj izuzetno zanimljiv uradak, gdje se pise o necemu sa velikom dozom priznanja ocitog stanja, a opet za divno cudo nema veze sa ova tri nacionalna tora, prodje mi kroz glavu veliki intelektualac i mudrac BokiBoki, koji se uvijek profilira svojim nametanjem licnih znanosti iz vise domena koji nemaju ili imaju manje dodirne tacke. Cesto napominje da tema o kojoj je rijec ima dosta dodira ili ju je izucavao, sa njegovim obrazovanjem. Nije u BIH problem doci do diplome, sve ove konstatacije iz teksta to potvrdjuju, ne umanjujuci trud mnogih studenata koji se svojski trude da steknu obrazovanje. Radi se o kvaliteti i legimitetu obrazovnog kadra, ustanove i na kraju i drzave. Malo je pateticno reci da americki ili britanski univerziteti imaju neke cudne kriterije koji se dovode u pitanje, a samo pravdajuci svoju bijedu i jad. Vjerujem da dvije trecine diploma ne zavrijedjuje svoje vlasnike, ali se duboko nadam da bi ona preostala trecina ponjela teret akademske elite i osvijetlila i prosvijetlila nas intelekt.
Objavljeno:
Tekst je oslikao stantje kako je na našim Fakultetima..A o kvazi doktorima ne mogu da trošim vrijeme.Oni su prosto smiješni.Mada ima i onih koji se bave naucno-istraživačkim radom i imaju značajnu ulogu u svijetu.A ostali od svoje ,,nauke,, ne mogu ni da platu zarade u realnom sektoru.
BL
Objavljeno:
Zasto brisete moj komentar o povrsnosti i nizu slabosti u ovom tekstu? Jel to vase poznato slobodno novinarstvo ili sloboda rijeci na koju se pozivate?
BL
Objavljeno:
Veoma los i povrsan clanak. Sramota je da Buka objavljuje ovako naivne clanke. Kako neko npr. iz oblasti istorije moze da napise disertaciju koja bi bila relevantna sa stanovista prakse. Dalje, sve disertacije su javne, nalaze se u bibliotekama fakulteta ili Narodnoj biblioteci u BL. Dakle, dostupne su javnosti.Osim toga, veoma je neozbiljna tvrdnja da SU SVE DOKTORSKE DISERTACIJE PREPISANE. Ovako nesto ne bi napisao ni osnovac. Ne treba generalizovati stvari i pisati gluposti. Tacno je da ima losih profesora sa sumnjivo stecenim titulama, ali jednako tako na nasim fakultetima ima i vrsnih strucnjaka. I jos nesto, veliko je pitanje koliko su pojedine rang liste svjetskih univerziteta uopste relevantne. Uporedite onu americku i onu englesku listu i vidjecete ogromne razlike. Dakle, svako gura svoje fakultete.
Me
Objavljeno:
Vezano: "Pravna regulativa kvalifikacija i zvanja u sistemu visokog obrazovanja BiH", dostupno na http://www.fcjp.ba/content/view/147/126/; http://www.cafe.ba/kolumne/19_Drustvo-ameba-ili-infantes.html; http://www.cafe.ba/vijesti/91920_Stanje-nesvijesti-u-visokom-obrazovanju-BiH-analiza-stanja-i-prijedlozi.html
Objavljeno:
"...a asistenti pokunjeno cute i cekaju da profesori umru, da bi napokon dobili polozaj, iako cesto znaju vise od njih..." haha, ocigledno ne znate stanje na Univerzitetu Banja Luka, gdje su asistenti najgora nocna mora studenata!
Objavljeno:
Izvrstan tekst! Ništa ni dodati, niti oduzeti.
Objavljeno:
Nažalost takav nam je sistem vrijednosti koji u glavnom protežira podobne ne i sposobne. Sve doktor do doktora a nauka bolesna :-)
 

Napomena:
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu. BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.