Od 11. do 14. septembra 2014. godine u Sarajevu održava se, već tradicionalni, festival PitchWise. O programu festivala, ženskim pravima, položaju žena u BiH i sličnim temama razgovarali smo sa Vildanom Džekman iz Fondacije Cure i organizacije festivala.
Možete li mi reći nešto više o aktivnostima i programu koji ste planirali za ovogodišnje izdanje festivala PitchWise?
PitchWise 2014. godine ima centralnu temu: Valovi feminizma – ženska historija i feminističko nasljeđe u 21. stoljeću. Za ovu temu se vezuju prva tri vala feminizma i predstavljanje četvrtog vala feminizma. Jedno od ključnih obilježja ovogodišnjeg PitchWise festivala jeste fokus na učešće žena u pozitivnim društvenim promjenama, pokretima, revolucijama kao globalni ženski pokret. PitchWise ove godine će otvoriti prostor za predstavljanje svih valova feminizma širom svijeta i fokusirat će se na to kako su žene stvarale otpor svim patrijarhalnim, heteronormativnim sistemima, na koji način su žene širom svijeta kreirale pokrete i bavile se pitanjima mizoginije u njihovim područima djelovanja, te kako su uspjevale da čine promjene u društvima koje ne prepoznaje žene kao ravnopravne članice društva.
PitchWise ove godine kroz svoj cjelokupan program koji obuhvata jako veliki broj radionica, predavanja, performansa, izložbi, noćnog muzičkog programa nastoji da ukaže na četvrti val feminizma i na koji način su žene pružale otpor mizoginiji i patrijarhatu.
Kako biste ocijenili uslovno rečeno žensku scenu od prvog festivala do danas? Šta se promijenilo u posljednjih osam godina?
Mislim da su žene postale svjesnije postojanja zakonske regulative koja ih štite, feminizma kao oslonca, načina reagovanja na neravnopravnost i sl. Žene su spoznale da zajedničkim reakcijama mogu da se izbore s svim vidovima neravnopravnosti i da imaju pravo da sjede za istim stolom zajedno s muškarcima i donose odluke. Samim tim žene su kroz feminizam shvatile da imaju višestruke uloge i pravo da biraju iste, bez uslovljavanja od strane muškaraca da je njihova prvenstvena uloga majke i domaćice.
Kako biste ocijenili trenutno stanje kada je u pitanju poštivanje ženskih prava u BiH? Koliko se te teme obrađuju u okviru festivalaPitchWise?
Ženska ljudska prava se ne poštuju u onoj mjeru u kojoj možemo biti zadovoljne. Ovo je 9. po redu PitchWise festival koji organizuje Fondacija CURE i svaki PitchWise festival sadrži i predavanja, radionice, diskusije kroz koje se obrađuju teme položaja žena nekad i sad i ženska ljudska prava. Važno je istaći da sva ta teoretska predavanja nam daju preporuke za naše dalje revolucionarne poduhvate. Festival je mjesto susreta, afirmacije, umrežavanja, osnaživanja, ali istodobno i produbljivanja naših znanja o revolucijama koje su pokretale i vodile naše sestre, a koje mi tek trebamo voditi.
Kad govorimo o pravima žena i uopšte položaju žena u BiH gdje smo mi u odnosu na razvijenije zemlje svijeta?
U BiH u odnosu na druge zemlje svijeta prava žena se još uvijek nalaze na niskoj razini. Žene su kroz svoj aktivistički rad uspjele da izlobiraju donošenje brojnih zakona koji se nažalost ne implementiraju. Cjelokupna zakonska regulative ostaje samo “mrtvo slovo na papiru”, a bez njegove implementacije ne možemo imati dublje promjene koje bi pozitivno djelovale na poboljšanje položaja žena u društvu.
Nažalost, u BiH, tretman žena nije izjednačen kada su u pitanju radnopravni odnosi, žene su diskriminisane na radnom mjestu jer nisu plaćene na isti način za isti posao koji obavljaju muškarci, porođajne naknade nisu izjednačene na svim područjima, žene na poslu napreduju do pozicija “asistentica” i “sekretarica”, visoki položaji rezervisani su samo za muške kolege i sl. U političkom životu žene se istiskuju u sve većim razmjerima. Brojna su prava koja su zagarantovana i čije poštivanje nalažu kako nacionalni tako i međunarodni propisi, ali nažalost isti se ne impementiraju, a njihovo kršenje se ne sankcioniše čime samo produbljujemo nepoštivanje ženskih ljudskih prava.
Da li je dovoljan uticaj žena u bh društvu, u segmentima ekonomije, politike, obrazovanja? Kako promijeniti činjenicu da su čelni ljudi, oni koji donose važne odluke uglavnom muškarci?
Nedovoljan je uticaj žena u svim spomenutim segmentima. Politika kreira nepovoljan ambijent za dalje napredovanje žena osobito u poslovnom segmentu. u BiH preovladava “muška strana” politike gdje su žene samo pozadinska ploča, bez mogućnosti da ravnopravno učestvuju u kreiranju politike zajedno s muškarcima. Većina visokih pozicija namjenjena je muškim kolegama, ženama se daje mogućnost za napredak samo do određenih granica, kao što je pozicija ličnih asistentica muških kolega –šefova. Sve dok muškarci su ti koji donose važne odluke bez involviranja žena, ženska ljudska prava će biti na nivou stagnacije.
Da li je pitanje feminizma kod nas dovoljno zastupljeno, mislim na stručnu javnost i fakultete širom zemlje?
U odnosu na zadnjih deset godina mislim da feminizam nije nepoznanica u značajnijoj mjeri. Ipak, moramo biti svjesne činjenice da jako malo se feminizam uvukao u formalno obrazovanje, zbog čega stoji veliki posao pred ženskim nevladinim organizacijama koje kroz neformalni vid obrazovanja trebaju raditi na širenju feminističke slike i jačanju feminizma. Fondacija CURE je uspjela da svakog mjeseca radi edukacije po srednjim školama u Kantonu Sarajevo na temu rodnozasnovanog nasilja, što je veliki pomak.
Mislim da je jako važno da se ostvaruje vid saradnje s ministarstvima obrazovanja i nevladinog sektora, kako bih kapacitete iz nevladinog sektora iskoristili, a s druge strane kako bi imali mlade generacije koji razumiju ženska ljudska prava i feminizam.
Koliko su mladi zainteresovani za te teme i na koji način ih možemo potaknuti da se njima više i dublje bave?
Fondacija CURE od 2005. godine kroz kampove, radionice, treninge i sl.educira mlade žene o feminizmu. Važno je spoznati da uvijek postoje drugi načini, ako država u nastavne planove i programe ne ubaci feminističke teme, onda je važno da kroz neformalni vid obrazovanja mlade žene spoznaju žbog čega je feminizam bitan i šta im on sve pruža. Mlade žene su zainteresovane za feminističke teme, a tome svjedoče brojne prijavnice koje dobijamo. Jednostavno, mi trebamo da budemo svijesni/e da živimo u patrijarhalnom društvu gdje su još uvijek teme sexualnosti tabu i gdje ženama još uvijek nije dopušteno da odlučuju o sebi i svom tijelu bez stigamtizacije. Zato je feminizam dar, daje nam slobodu unutar sebe i izvan sebe.
Šta je po Vama feminizam danas? Koliko se on mijenjao i razvijao u našem društvu. Kako on opstaje u duboko tradicionalnom društvu?
To je jako teško reći. Svi/e imamo svoju definiciju feminizma.. Za mene je feminizam sloboda unutar sebe i izvan, sloboda da vrisnem ili živim u tišini, sloboda da biram pravce i podignem ruke u zrak za prava svih žena. Kada se okrenemo u zadnje decenije, feminizam je zaista pretrpio značajne promjene, od perioda kada žene nisu mogle da se približe biračkom mjestu i kada nisu mogle da se školuju, žene su kroz istoriju mijenjale to stanje. Žene su postepeno spoznavale da zalužuju ravnopravan tretman kao i muškarci i svojim revolucionarnim poduhvatima se izborile za ženska ljudska prava koja su im decenijama bila uskraćivana. Ipak, danas feminizam ima svoje bolne tačke i dalje postoje žene koje svojom snagom podstiču druge žene da mijenjaju svoje svakodnevnice ukazujući na to “nije uredu da me tretiraš drugačije samo zato što sam žena”.
Koliko je javnost zainteresovana za rodne teme, feminizam i ženska prava. Kako svakog građanina podstaći da više promišlja o ovim temama?
Fondacija CURE svake godine kroz PitchWise festival nastoji da ukazuje na težak položaj žena umjetnica i nastoji da prenese sliku stanja ženskih ljudskih prava. Ujedno, mi kroz pomenuti festival afirmišemo mlade umjetnice. Ljudi vole živu sliku, mislim da se kroz umjetnost može najbolje prenjeti poruka. Vrlo je važno da nakon svake odgledane feminističke predstave, performasa, pjesme razmislimo o porukama iste. Mi svi trebamo poći od sebe, da bi naše okruženje bilo bolje mjesto za život za naše sestre, kćerke, majke, trebamo biti svjesni/e da svaka promjena koju napravimo za njih napravili smo ih za sve žene.
Više informacija o programu festivala možete naći na FB stranici
Razgovarala Maja Isović
Vezan tekst
Dijana Tepšić za BUKU: Kod nas je i dalje prisutan jak patrijarhalni sindrom!
