Na ova i druga pitanja urednika i voditelja Aleksandra Trifunovića, odgovarali su gosti: Rusmir Pobrić, predsjednik stranke Prava za mlade M1, Samir Beharić, studentski aktivista, Nikola Kuridža, građanski aktivista iz organizacije "Kvart" Prijedor, te doc. dr Srđan Dušanić, psiholog.
Prije 4 godine, političari su u predizbornoj kampanji donekle pominjali probleme mladih, ali su vlasti ispunile samo 4 posto datih obećanja. U ovoj kampanji političari se još manje bave problemima mladih, što bi moglo doprinijeti još većoj apstinenciji, koja je ionako visoka među mladom populacijom.
Rusmir Pobrić
Komentarišući kampanju, Rusmir Pobrić kaže da političari ili daju veoma nerealna obećanja o desetinama ili stotinama hiljada zaposlenih ili uopšte ne daju odgovore na probleme i potrebe mladih ljudi.
„Zapošljavanje je problem broj jedan kod mladih ljudi, međutim tu je i niz drugih oblasti, kao što su obrazovanje, učešće u društveno-političkom životu, oblasti sporta i kulture, u kojima treba uraditi mnogo toga da bi stvari krenule na bolje. U kampanji ne vidimo konkretne stvari, ne vidimo da se govori razumljivim jezikom za mlade. U fokusu su opet ustavne promjene, rekonstrukcije entiteta, pitanja nadležnosti, sve ono što je nejasno mladim ljudima i što ih još više odbija od politike.“
Pobrić smatra da je jedan od razloga apstinencije kod mladih njihova politička neobrazovanost.
Mladi moraju tačno znati šta žele od politike da bi to mogli zahtijevati i onda u narednim izbornim ciklusima nagrađivati ili kažnjavati političare, napominje on i dodaje da jedino izlaskom na izbore, mladi imaju neku šansu.
„Šta dobijamo ako ne glasamo: Dobijamo ili isto stanje, kojim niko nije zadovoljan, ili još gore stanje. Ako ne glasamo, nemo nikakve šanse da ćemo dobiti svog predstavnika preko kojeg možemo iznositi svoje inicijative u predstavničkim domovima.“
Nikola Kuridža ( lijevo) i Samir Beharić
Samir Beharić govori o poražavajućem fenomen odliva mozgova kao posljedici političke situacije u zemlji.
„Odlazak mladih, kvalitetnih, visokoobrazovanih kadrova u potrazi za svojim mjestom pod suncem posljedica je toga što Bosna i Hercegovina trenutno, u sadašnjoj konstelaciji odnosa kakvi vladaju na političkoj sceni, ne želi mlade koji kritički razmišljaju i koji postavljaju škakljiva pitanja.“
Ono što vidi kao izlaz jeste mijenjanje trenutne političke scene, a mlada populacija čini ogromno biračko tijelo koje i te kako može uticati na rezultate izbora.
„Oko 61000 mladih je registrovano za predstojeće izbore. Radi se o impozantnom broju koji bi mogao naglavačke da okrene rezultate. Na mladima je da odluče da li će izaći, za koga će glasati i zašto. Posljednje što treba da urade je ono što rade već duži niz godina, a to je da kažu „mene to ne zanima“.
Govoreći o nezainteresovanosti mladih za politiku, Beharić citira Bertolda Brehta.
„Ljudi koji kažu da ih ne zanima politika su glupi ljudi, jer politika direktno ili indirektno utiče na cijenu hljeba, cijenu mlijeka, troškove školovanja, a mladi ljudi treba da uzmu stvar u svoje ruke i da sami trasiraju puta za bolju budućnost u BiH.“
Ove godine, prvi put na izbore izlazi generacija rođena poslije rata. Čini se da ta generacija zastupa još retrogradnije ideje od njihovih roditelja.
Nikola Kuridža to objašnjava političkom manipulacijom kojoj su mladi podložni.
„Jedan od faktora je stalna podložnost manipulaciji i mobilizaciji za neke atavističke ideje. Stalno se govori o ugroženosti nekog kolektiva, identiteta, tako da su mladi u nemogućnosti da prepoznaju ugroženost tog kolektiva iznutra. Ono što sam takođe primijetio, a što generiše negativne emocije i pasivnost jeste rastući broj ovisnika o alkoholu i narkoticima među mladom populacijom. Mladi su pod anestezijom, kako društvenom, tako i fizičkom koja je prouzrokovana tim sredstvima.“
Kada je riječ o nasilju kao prihvaćenom obrascu ponašanja kod mladih, mladi sa jedne strane takvo ponašanje uče i od političara, a sa druge strane, to utiče i na izbor politike koju će podržati.
„To je posljedica velikog broja faktora, opšte društvena anomičnost, tragične situacija u kojoj se našla porodica, što utiče na ponašanje roditelja. Mladi koji su prepušteni sami sebi, njihovo ponašanje je često obojeno nasiljem, koje se naročito manifestuje na masovnim skupovima, kada dolazi do grupne psihologije, gubljenja odgovornosti, deindividualizacije...U takvoj situaciji najlakše mete su ono što je u društvu već na neki način osuđeno, da li su to manjinski objekti ili neki vršnjak, naročito kada je različit“, kaže doc. dr Srđan Dušanić.
Dušanić objašnjava i kako verbalno nasilje, uvrede i prljave kampanje koje su česte u političkom životu BiH, utiču na ponašanje mladih.
Teorija socijalnog učenja objašnjava i fenomen agresivnosti. Ako posmatrate oko sebe često neko nasilno ponašanje, sigurno da ćete i vi biti otvoreniji prema takvom vidu ponašanja, pogotovo ako se to dešava u medijima i od strane ljudi koje doživljavamo kao autoritet. To postaje obrazac ponašanja ne samo kod mladih, već i kod drugih političara jer su primijetili da javnost čak pozitivno ocjenjuje takvo ponašanje, pogrešno ga tumačeći kao odlučnost i sposobnost, kaže Dušanić.
Emisiju BUKA realizuje Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka u saradnji sa Alternativnom televizijom. Pokrivenošću ATV signala, emisiju može pratiti oko 4 miliona ljudi. U više od 10 godina emitovanja, u emisijama BUKA učestvovalo je preko 500 gostiju iz cijele regije.
Naša emisija svojevremeno je bila prva cjelovečernja emisija u RS i BiH koja se emitovala preko interneta, te je broj potencijalnih gledalaca bio mnogo veći.
Emisija BUKA je autorski projekat i pored časopisa BUKA i web portala www.6yka.com predstavlja jedan od glavnih medijskih prozivoda organizacije Centar za informativnu dekontaminaciju mladih iz Banjaluke.
Prethodne emisije iz ciklusa :
BUKA TV: Ne želim da neko glasa za mene samo zato što sam žena (VIDEO)
