Nacrt Zakona o javnosti rada neprofitnih organizacija u RS
Iako je ovaj nacrt bio spreman i prije dvije godine, moralo se sačekati da prođu opšti izbori 2014, te da se pripremi teren u vidu tzv. „crne liste neprijatelja ustavnog poretka RS“, Zakona o javnom redu i miru RS i nacrta Zakona o javnom okupljanju RS. Kako je prvi, manje više, glatko prošao skupštinsku proceduru, Vlada je požurila da iskoristi umrtvljenost javnog mnjenja i da izađe sa drugim, a sad već i sa trećim nacrtom zakona, koji u paketu i konačno sužavaju rad nevladinih organizacija čemu vlasti već duže vrijeme strijeme.
Neko mora stati u kraj stranim plaćenicima koji ne troše entitetski, već novac stranih poreskih obveznika, koji porezima i doprinosima pune budžetsku kasu i koji drsko ukazuju na propuste i nerad onih kojima je narod povjerio upravljanje i vladanje ovim entitetom. Ne može se u isto vrijeme donositi novac u RS, puniti bužet i kritikovati vlast. Prosto, to ne ide.
U želji da pomognemo Vladi da kreira još bolji tekst zakona, predlažemo par izmjena:
Kako bi svim žiteljima RS bilo jasno o čemu se u zakonu radi, treba uvesti termin „strani plaćenik“, umjesto predloženog, ali običnom svijetu nerazumljivog, termina „neprofitna organizacija koju finansijski ili na drugi način pomaže strani subjekt“.
Obavezati sve nevladine organizacije koje su od stranih subjekata dobile neku opremu i istu uručile školama i bolnicama, da istu vrate i stave je na raspolaganje organima RS.
Kako je predlagač previdio da će za provedbu ovog zakona trebati bilo kakav novac, predlažemo da se ovo hitno ispravi i navede da je za efikasno provodjenje zakona potrebno otvoriti posebno odjeljenje u okivru Ministarstva pravde i zaposliti najmanje 50 podobnih državnih službenika koji će provjeravati podnesene prijave, web stranice nevladinih organizacija i njihova javna saopštenja. Na ovaj način postiće se dvostruka korist – rješavanje nezaposlenosti i pravilna i objektivna kontrola NVO prijava.
Predlažemo, takođe, da se dio koji se odnosi na kaznene odredbe proširi zatvorskim kaznama, uz jasno preciziranje da predstavnici NVO ne mogu služiti kazne u zatvorima otvorenog tipa koji daju mogućnost izlaska tokom vikenda, jer bi se i dani vikenda mogli iskoristi za protivzakonito djelovanje i upražnjavanje nedozvoljenih političih aktivnosti usmjerenih na mijenjanje zakona i politika, koji su, praksa je pokazala, skrojeni po mjeri EU acquisa i običnog čovjeka u RS.
Definicijom političkog djelovanja obuhvatiti i aktivnosti koji se odnose na promociju ljudskih prava, jer se često, pod plaštom zaštite ljudskih prava, pokušavaju urušiti institucije RS koje sve svoje napore ulažu da zaštite svoje građane i građanke i njihova prava i slobode – pravo na rad, pravo na objektivnu i pravovremenu informaciju, slobodu okupljanja i udruživanja, slobodu izražavanja, pravo na dostojanstven život.
Predvidjeti osnivanje Fonda RS za rad organizacija civilnog društva kako iste ne bi morale uopšte saradjivati sa stranim subjektima i od njih dobijati novčanu ili drugu vrstu pomoći. Tako će jednim udarcem vlada riješiti više stvari – pokazaće da je otvorena za saradnju sa NVO, imaće punu kontrolu nad Fondom i znaće kome je i zašto dala novac i riješiće se nepoželjnih stranih subjekata koji vršljaju po njenoj Dejtonskoj teritoriji.
I na kraju, predlažemo dosljednost i kod ovog nacrta zakona, odnosno neorganizovanje javnih rasprava i neuključivanje javnosti u proces izrade teksta zakona. Na taj način uštediće se i prijeko nam potrebni novac i vrijeme, kojeg nemamo za traćenje na nešto što, u konačnici, ne može uticati na predlagače zakona da isti usvoje u formi u kojoj oni to hoće.
Lista prijedloga je otvorena samo za dobronamjerne dopune koje nemaju karakter političkog djelovanja i nisu podržane od stranih subjekata.
