BUKA kafa održana je u saradnji sa našim drugarima iz OKC Abrašević u njihovom zanimljivom centru.
Berislav Jurič, novinar portala Bljesak.info rekao je u Mostaru na kafi sa Bukom očekivao malo više ljudi iz novinarskih krugova, „koji se vole hvaliti da su in ako čitaju Buku“.
„No, bitno je da ste vi kao redakcija izašli među ljudi i, kao rijetko tko, sklonili membrane virtualnog svijeta između žive Buke i njezinih čitatelja. Tijekom kave u Mostaru mogli smo čuti stare priče o problemima koje trpe ljudi i zbog kojih, kako smo i samo posvjedočili na druženju, odlučno odlaze iz zemlje. Problem Mostara je nažalost taj što je zarobljen u visokoj politici, što je problem toliko pojednostavljen da se može prstom uprijeti u bilo koga kao u glavnog krivca“, rekao je Berislav Jurič.
Ističe da je u biti Mostar rob maske pod koju su se oni što bi nešto trebali raditi u gradu skrili.
„A to je maska upravo visoke politike, koji oni krive za sve. Tako, kada napišete nešto o semaforu kao odgovor dobijete da ima većih problema u državi od ugašenog svjetla na mostarskom raskrižju. I upravo to njima daje pravo za nerad, a nama osjećaj da smo zaglavili u, kako to Zoster reče, šupku svijeta. Jer, da nam rade mala svjetla lakše bismo prebrodili ovaj teški mrak na višim razinama“, istakao je Jurič.
Elvir Đuliman iz Nansen dijalog centra iz Mostara rekao je da je super ideja to što je BUKA krenula na put kroz BiH. Đuliman kaže da je Mostar simbol etničke podjele, tako da je to u prvom planu kad se priča o Mostaru.
„I Nansen dijalog centar bavi se ovim problemom, a naročito smo fokusirani na podjeljene škole. Kada su u pitanju podijeljene škole ključna riječ bi bila integracija koju treba doživljavati tako da sa njom niko ništa ne gubi, a svi dobijamo. Radimo na tome da poništimo neprijateljske slike koje mlađe generacije nasljeđuju od starijih, a u sve to, nažalost, dodaju i neki svoj mladalački entuzijazam“, rekao je Đuliman.
Elvir Padalović, izvršni urednik portala BUKA rekao je da portal Buka ne treba tretirati samo kao medij nego kao alat i platformu za činjenje sredine u kojoj živimo boljom.
„Otvoreni smo za svaku vrstu saradnje, sa svim lokalnim inicijativama koji imaju nešto reći o sredini u kojoj živimo. Naša blog platforma je sve popularnija, tu jednostavno ohrabrujemo ljude da pišu. Nedavno smo bili u Drvaru i već imamo blogove koji se pojavljuju iz Drvara, znači primjer lokalne zajednice koja je prepoznala nas kao medij koji plasira na jedan dobar način informacije koje oni objavljuju. Dobar plasman informacije znači korištenje naše dnevne posjećenosti i Facebook zajednice sa preko 200.000 članova, pa imamo primjer Drvara koji ima oko 5 000 stanovnika, tekst o lokalnom problemu pročita oko 15 000 ljudi, znači doseg je veći i ti problemi su vidljiviji i izneseni u jednu širu javnost”, istakao je Elvir Padalović.
STARI MOST
Jedan od najprepoznatljivih simbola Mostara je Stari most. Stari most je čuveni most preko rijeke Neretve u Mostaru. Sagrađen je između 1557 - 1566 godine, djelo turskoga graditelja Hajrudina. 9. novembra 1993. Stari most je srušen. Nakon obnove 2004. most je uvršten na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Poznat je kao glavni simbol Mostara i Hercegovine.
Mostarski Stari most je kameni most izgrađen od kamena tenelija. Luk je dug skoro 29, a visok 20, metara, savijen blizu sniženog polukruga. Karakterističan je po tankom i elegantnom obliku: profil mosta je bio toliko tanak i visoko iznad vode da je mnogima bilo teško zamisliti da takva građevina se može napraviti od ogromnih kamenih blokova. Most je svijetle sjajne boje koja se mijenja tokom dana, zavisno od Sunca.
Most je bio izgrađen jednostavno da se spoje dvije obale Neretve, bez ikakve ukrasne namjere ili posebnog značaja. Glavni uticaj na dizajn mosta imala je morfologija mjesta i okoline. Cijeli kompleks nije posljedica jednog dizajna nego razvoj kroz doba, zavisan od istorijskih događaja i potrebe za zaštitu prelaza preko rijeke. Stari most nije povezan ni s jednim specifičnim stilom ili periodom u arhitekturi tako da je jedinstven u svijetu.
Vezan tekst
