Ni nakon više od deset mjeseci od imenovanja Pravnog tima koji je zadužen za rješavanje problematike oko namjere Hrvatske da odlaže nuklearni otpad na lokalitetu Trgovska gora, na granici sa BIH, nema zvaničnih izvještaja o tome šta je tim koga je imenovao Savjet ministara uradio na zaštiti interesa građana BiH.
Zašto izvještaja nema ne znaju ni u Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ni u Ministarastvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Prošle sedmice se oglasio i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac, te uputio urgenciju za intenziviranje aktivnosti Pravnog tima na izradi strategije pravne zaštite interesa BiH u vezi sa pitanjem odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora.
"Nezadovoljan sam stepenom realizacije obaveza Pravnog tima, posebno uzimajući u obzir činjenicu da Ekspertski tim, u skladu sa svojim zaduženjima, aktivno radi na ispunjavanju postavljenih ciljeva i zadataka, te kontinuirano komunicira sa nadležnim tijelima u Hrvatskoj o predmetnoj problematici", naglasio je, između ostalog, Košarac u dopisu upućenom predsjedavajućem Pravnog tima Željku Bogutu.
I dok nadležne institucije po ko zna koji put pokazuju svoju nebrigu, građani i aktivisti nastavljaju borbu i pokušavaju pronaći načine za spas zdravlja i opstanak hiljada građana u opštinama koje graniče sa Hrvatskom, a koje su direktno ugrožene odlaganjem nuklearnog otpada na Trgovskoj gori.
Jedan od njih je i pravnik iz Novog Grada Aleksandar Janković.
Molio je, apelovao na institucije, pokušavao podići svijest ljudi o ovoj opasnosti, pisao Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, objavljivao komentare, učestvovao u ekonsultacijama na Plan rada Državne regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost za 2022. godinu, a sada je otišo i korak dalje te objavio pravno rješenje za ovaj problem.
Naime, kako navodi, na poziv Udruženja ''GREEN TEAM'' Novi Grad, a nakon provedenog istraživanja, uradio je dokument "Pravni osvrt na mogućnosti BiH povodom namjere Republike Hrvatske da izgradi odlagalište radioaktivnog otpada na lokaciji bivše kasarne 'Čerkezovac' u hrvatskoj opština Dvor".
Dokument je, pojašnjava, izrađen na osnovu javno dostupnih informacija i dokumentacije na osnovu onoga do čega je on kao pojedinac došao bez većih problema, a isti je dostavio i članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućem Savjeta ministara BiH.
“Vremena je sve manje. Svi se slažemo i oko toga da Bosna i Hercegovina nedovoljno i pasivno brani svoja međunarodnim konvencijama garantovana prava. Ovo je prvorazredno bilateralno otvoreno pravno pitanje i kao takvo ga treba posmatrati i isticati”, naglašava Janković I dodaje “Moramo takođe imati na umu da su Republici Hrvatskoj do izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori na lokalitetu bivše kasarne Čerkezovac, praktično ostala još samo dva koraka, a to su studija procjene uticaja na okolinu i pribavljanje tehničke dokumentacije, koja će oni, ukoliko BiH oštro ne reaguje, biti relativno brzo ispunjena, već tokom 2022. godine”.
Kako navodi u zaključku dokumenta ono što posebno ljuti I zabrinjava je činjenica da je ova preferirana lokacija- Trgovska gora, bila najlošija rangirana, sa čak 8 od mogućih 10 isključujućih kriterija za odabir.
O kršenju međunarodniih konvencija, navodi, suvišno je i govoriti.
Takođe, u potpunosti je zanemarena opasnost od požara, jer se lokalitet nalazi u velikom šumskom pojasu. Zanemareno je i minsko polje koje se nalazi u blizini, kao i podatak da je ovo trusno područje, te da se potres koji je pogodio Petrinju snažno osjetio i u BiH sa mnoštvom oštećenih objekata u Novom Gradu, Kostajnici i Kozarskkoj Dubici, što svako jesu novi momenti u pravcu argumenata stručne javnosti da je ovo seizmički veooma aktivno područje, te da izbor lokacije nije adekvatan.
“Zato sam na kraju ovog dokumenta zaključio da bi trebalo razmotriti mogućnost slanja zvanične ponude pomoći Republici Hrvatskoj u iznosu od 50-100 miliona evra radi izgradnje odlagališta na drugoj lokaciji ili radi reaktiviranja pregovora sa Republikom Slovenijom o smještaju hrvatskog dijela RAO iz Nuklearne elektrane Krško u mjestu Vrbine, u odlagalištu koje je Republika Slovenija već izgradila po svim standardima i nudila Republici Hrvatskoj smještaj njenog dijela otpada. Ovo bi bila nova inicijativa i strategija koju Republika Hrvatska ne bi mogla tek tako da odbije, a potrebno je upoznati sve institucije Evropske unije, Savjeta Evrope kao i UN-a. Naša država nema taj novac, ali se svi slažemo da, ako se možemo zaduživati za sve i svašta, možemo se zadužiti i za ovo. Potrebno je da svi izvade glavu iz pijeska i da institucije rade svoj posao za koji ih građani ove zemlje dobro plaćaju”, zaključuje Aleksandar Janković.
