Buka intervju: Snježana Kordić - Forsiraju netočnu percepciju jezične stvarnosti

Objavljeno: 14.02.2014. - 09:20
Naši političari neosnovano šire uvjerenje da je jezik od životne važnosti za postojanje nacije...
Autor: Buka intervju
Veličina slova: a a a

Lingvistkinja Snježana Kordić predavala je petnaestak godina na fakultetima u Njemačkoj: u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Berlinu. U Njemačkoj je i habilitirala 2002. godine, a prethodno je završila postdiplomski studij lingvističke kroatistike i doktorirala 1993. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bila i zaposlena na Odsjeku za kroatistiku od 1991. do 1995. godine. Objavila je više znanstvenih knjiga koje su prevedene na strane jezike i 150 drugih lingvističkih radova. Velik interes šire kulturne javnosti izazvala je njena posljednja knjiga Jezik i nacionalizam.

Sa njom smo za portal BUKA razgovarali o jeziku, naciji, nacionalizmu u regiji i drugim temama.

U posljednje dvije decenije, u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, insistira se na čistoći jezika. U svojim djelima Vi govorite da je ovdje riječ o jednom jeziku. Kolike su zapravo razlike između srpskog, hrvatskog, bosanskog i crnogorskog jezika?

Manje su od razlika između varijanata engleskog jezika u Velikoj Britaniji, SAD-u, Australiji i tako dalje. Manje su od razlika između varijanata njemačkog jezika u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj. Također su manje i od razlika među varijantama španjolskog, nizozemskog, portugalskog, francuskog...  Drugim riječima, formulacija da su srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski jezici, dakle množina jezika, nije točna. Radi se o standardnim varijantama jednog policentričnog jezika kakav je i svaki drugi jezik koji smo naveli. Skoro svi veći jezici su policentrični, samo neki od većih su monocentrični, npr. japanski ili ruski.

Raščlanjivanje srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika na četiri jezika uslovljeno je nacionalnim podjelama. Zbog čega je jezik toliko važan svakoj novonastaloj naciji?

Raščlanjivanje u navodno četiri jezika je na razini fikcije. Uopće ne bi pitanje jezika trebalo biti važno nijednoj novonastaloj naciji. Evo jedan primjer iz našeg neposrednog okruženja: relativno mlada austrijska nacija nastala je nakon 2. svjetskog rata, a činjenica da njihovim jezikom govori još nekoliko nacija u susjednim državama nimalo nema utjecaj na visok austrijski nacionalni ponos. To nam govori da naši političari neosnovano šire uvjerenje da je jezik od životne važnosti za postojanje nacije. Njihov mentalni rezon je zarobljen još u davnom 19. stoljeću kada su neki intelektualci poput Karla Marxa neispravno izjednačavali naciju i jezik.

Koliko su intelektualci sa početka devedesetih krivi za ovo što se desilo sa jezikom, jer su prihvatili te nametnute podjele jezika?

Ništa se nije suštinski desilo samom jeziku, nije nijedna od nacija napustila štokavicu. Ono što je primjetno je forsiranje netočne percepcije stvarnosti. Za to su krivi intelektualci, dakle profesori, političari, novinari, književnici, svi oni koji kreiraju nacionalističku ideologiju i svi oni koji je prihvaćaju.

Ko zapravo danas forsira te podjele jezika?

Iste društvene grupe kao i ranije, često je riječ i o istim pojedincima. Oni i profitiraju od preuzimanja takve nacionalističke matrice ponašanja. A ogromna većina stanovništva ima samo štetu od svega toga.

 



Jezik može, ali i ne mora biti jedan od osnovnih elemenata nastanka nacije. Kakav je, prema Vama odnos nacije i jezika naročito u etničkim nacijama Zapadnog Balkana?

Kad bi jezik bio jedan od osnovnih elemenata nastanka nacije, onda nikada ne bi nastala nijedna od nacija Zapadnog Balkana jer govore istim jezikom. Tako da je naš primjer baš zorni dokaz da jezik nije osnovni element nastanka nacije. I postojanje većine drugih nacija u svijetu potvrđuje isto.

Koliko građani na našem prostoru žive pod okriljem mitova o zajedničkim precima, zlatnom dobu, etničkoj čistoći, idealizaciji tradicije, nadmoćnosti sopstvene nacije? Mogu li uopšte shvatiti da je riječ o jednoj konstrukciji (naciji) koja nije stara onoliko koliko oni misle da jeste?

Ljudi mogu shvatiti ako im se objasni i ako se u školama tako podučava. To nije ništa komplicirano, vrlo je jednostavno objasniti. Problem jesu škole jer baš one uzgajaju nacionalističke mitove koje ste nabrojali.

U BiH imamo dvije škole pod jednim krovom. Djeca dok idu u školu ili na odmoru mogu da međusobno razgovaraju i potpuno se razmiju, ali u školi izučavaju različite jezike. Kako to komentarišete?

Ne izučavaju različite jezike jer sve je to isti jezik. Ali tvrde im da su to različiti jezici. Namjerno koriste različito ime za jezik da bi time sugerirali da se radi o različitim jezicima i da bi na osnovi toga razdvajali djecu po nacionalnoj osnovi zato što neispravno poistovjećuju naciju i jezik.

Kako Vi gledate na ćirilicu u Hrvatskoj? Je li medijska i građanska buka koja se nedavno digla opravdana?

Naravno da svi progresivni građani u Hrvatskoj osuđuju razbijanje ćiriličnih ploča jer te ploče se doživljavaju kao simbol srpske manjine u Hrvatskoj i njihovo razbijanje je izraz mržnje prema toj manjini. Međutim, osuđivanjem razbijanja dira se samo površina problema koji je puno dublji. Što se tiče samog ćiriličnog pisma, treba imati na umu da u današnje doba i u Srbiji i u Vukovaru Srbi svakodnevno češće koriste latinicu nego ćirilicu. Na osnovi toga se može reći da je latinica danas srpskije pismo od ćirilice.

Jeste li Vi imali problema zbog zagovaranja stavova koje većina ljudi ne želi da prihvati?

Nisam sigurna da većina ljudi ne želi prihvatiti činjenicu da govore istim jezikom. Svaki dan i sami vide da razumiju ljude druge nacionalnosti, razgovaraju s njima bez prevodilaca. A u knjizi koju sam napisala dobili su i znanstveno objašnjenje te činjenice. Što se tiče nacionalista, unaprijed sam znala da neće biti sretni zbog te knjige i da će ih ona uzrujati.

Za kraj, šta biste poručili građanima BiH i regije kada je u pitanju veće međusobno povezivanje, a ne daljnje insistiranje na podjelama.

Kad na svom materinskom jeziku tečno razgovaraju s nekim i uvjere se da ga s lakoćom razumiju, onda da im ne može netko drugi prodavati tvrdnju da se radi o različitim jezicima.

 

 

Razgovarala Maja Isović

 

Vezani tekstovi

 

BUKA intervju: Dubravka Ugrešić - Suočavanje s prošlošću je igranka bez prestanka

 

Svetlana Slapšak: Nacionalizam zaglupljuje

 

Ivan Čolović: I dalje smo u mitovima etničkog nacionalizma

 

 

 

Komentari (13)
Objavljeno:
Treba biti zaista intelektualni slijepac pa ne vidjeti da se na ovim prostorima radi o jenom narodu uhvaćenom u zamke osvajača kroz istoriju koji su izdašno koristili religiju da nas zavađaju i tako nama vladaju i pljačkaju nas. Poslednji primjer je deklaracija kongresa SAD za vrijeme Regana kojom praktično donose odluku o uništenju Jugoslavije i metodama dolaska do tog cilja donesena još 1976 a početa sa sprovođenjem 1981. Jedna od glavnih smjernica je veličanje plemenske (nacionalne) svijesti i povećanje uticaja religije na našim prostorima. Iz tih razloga se i pridaje toliki značaj religiji jer je najbolje oružje za manipulaciju masama.
Objavljeno:
Političari i razni drugi bolesnici potenciraju istoriju koja ne ide dalje od par stotina godina. Istorija koja nam se dešavala od postanka pa do pokrštavanja Slovena je totalno skrivena i zabranjena. Mi smo pripadnici velikog naroda od kojeg su nastali takozvani mali narodi, to nam se desilo zahvaljujući religijskim podjelama koje su išle na ruku germanima i još nekima... ne smiju se spominjati. Potražite na youtube-u sjajan film Prvobitna Rusija, sa prevodom na NAŠ jezik :)
Objavljeno:
Jezik je....istina...ali ja se pitam...sta ce balavurdiji na ovom dijelu Balkana...istina...Pa i Ivo...pa i Mesa...pa i Njegos...daj balavurdiji....ma daj im bilo sta....jezivi su ovi prostori.....
Objavljeno:
srpskohrvatski/hrvatskosrpski!!!
Objavljeno:
E, Snježana, Bog te je poslao da pomiriš sve entitete od Une do Drine. Ti mu dođeš kao Sv. Ivana Orleanska BiH.
Objavljeno:
Uf, Snježo, bili se moglo prijaviti na tvoje časove jezika?!!!
Objavljeno:
Гoспoђa Koрдић je сaсвим у прaву. Бeз oбзирa kako ћe сe тaj jeзиk нaзвaти, тo je прakтичнo jeдaн jeзиk kojим причajу сви у Хрвaтсkoj, Србиjи, Бoсни и Хeрцeгoвини и Црнoj Гoри. Дakлe, грaмaтиka, прaвoпис и сeмaнтиka су нaм зajeдничkи, jeдинo би сe нaциoнaлнe kњижeвнoсти мoглe у вeћoj или мaњoj мjeри изучaвaти oдвojeнo.
Objavljeno:
ako zelite biti informisani, procitajte "jezik i nacionalizam" gospodje Kordic, vise nego informativno. Ja sam vec stigao do pola, i moram revifdirati moj prvi komentar iz neznanosti. Mozda kao i vecina, izraz srpskohrvatski sam vezao za komunizam, ali nije bas tako.... stvarno mogu samo preporuciti. Ne morate kupiti knjigu, ima i na internetu u pdf-u! Potrazite Snjezanu Kordic preko wikipedije, tu mozete Naci link! pozdrav
SAB
Objavljeno:
@BAS evo ti primjer. Insistira se tako što sve prisvajaju sebi tako što bi npr Srbi da se jezik zove Srpski za sve a činjenica je da to baš nije tačno. Šta bi imali od toga što bi ga zvali npr B/H/S jezik. Ovako kako jeste nek se poštuje i tačka.
Bas
Objavljeno:
U posljednje dvije decenije, u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, insistira se na čistoći jezika!!! I DALJE SE FURA ISTA PRICA BEY OSNOVA!!! NA OSNOVU CEGA JE DOTICNA ZALJUCILA DA SE U SRBIJI INSISTIRA NA CISTOCI JEZIKA!!! MOLIM SAMO JEDAN PRIMJER!!!
Objavljeno:
ali Problem je sto se uopste onda zove srpskohrvatski ili hrvatskosrpski. Zasto se ne zove srpski, ili hrvatski? Zasto se ne zove bosanski, makedonski, slovenski? Naravno da je to politicko pitanje jer se nas jezik ne bi mogao zvati ni slavenski jer smo i mi samo dio slavena. Malo me cudi, zasto nije ni spomenula kako se taj nas jezik zove, spomenula je njemacki, spanjolski, a kojim mi to jezikom govorimo? Cak i za vrijeme Juge ga nismo nazvali pravim imenom! Zasto je Problem reci da je jedini pravi naziv za nas jezik JUGOSLOVENSKI. E to nikome ne pase, pa ako ne pase nikome, jedite govna koje ste sami izasrali!
Objavljeno:
Jezik je sredstvo sporazumjevanja, a za ove banditske vlasti je sredstvo razdora. Na Balkanu je jezik - ili svi jezici, kako kome volja - ruralni i poljoprivredni. Mi - sve nacije i narodi i budale - imamo pojmove za poljoprivredu. Za nauku, kulturu religiju nemamo, osim preuzetih pojmova. Kvalitet, kvantitet, automobil, televizor, supremacija, kliring, finansije, krevet, ormar, patike, jastuk, jorgan, jok, bre, akcija, toponim, geografija, (h)istorija, nalog, kredit i pune genitalije drugih pojmova. Naš pojmovno-kategorijalni aparat(a i ovo nisu naši pojmovi) je poljoprivredni. Ali toga se ne treba stiditi. Naši preci su bili takvi, a mi smo nešto malo više učili. Manipulatori, ili banditi koji vladaju, pokušavaju nam tvrditi da smo od neolita bili srbalji, latini, poturice na ovim prostorima. Glupost, koja će trajati dok ima budala.Ovdje nas stalno uče da su naši preci (nacionalni naravno, bili gospoda, "još u mezozoiku"). U tom smislu Krleža je nezaobilazan, koji kaže (interpretiram po sjećanju, neću da citirim) "Vjekovni san balkanskog velmože je bio da se dokopa imovine susjednog velmože. A ona se najčešće sastojla od par ovaca i koza, jednog para novih i drugog para starih opanaka, te drvene izbe (kućerka). Zašto nas je stid što je to bilo, jer su ovdje vladale strane imperije!? Dobar je primjer i Silvije Strahimir Kranjčević, nekad profesor u Bijeljini, inače rođen u "Herceg Bosni". Dok je studirao u Zaagrebu, majci napiše pismo i u njemu kaže: "Ja kao Hrvat". On se snebivala, pa je rekla: "Moj dobri Silvo napustio lipu katoličku viru i posto Hrvat". Sličnih primjera ima i za Bošnjake i Srbe. Vic je u činjenici da na Balkanu stalno nude nešto novo, u interesu vladajućih lupeža - stranih ili domaćih. Jezik - to je sredstvo za sporazumjevanje, a ne instrument poltike. Problem jezika nije u semantici (nauci, pa i pameti) već u poli-kiti. Kod nas logično kažu - zovi me loncem, ali me nemoj razbiti. Kad to pederi od političara, ili manipulatora shvate tada će jezik biti sredstvo sporazumjevanja, a ne političke manipulacije.
Objavljeno:
Kada bismo ovakve imali za ministrice obrazovanja, ne bismo jadikovali nad sudbom onih kojima grade kapelice po kampusima i uvode "vjeronauke" u srednje škole. Avaj...
Ostavi komentar
Ime:
E-Mail:
Poruka:
 
Svi komentari se prethodno moraju odobriti od strane administratora prije nego budu vidljivi na portalu.


Napomena:
BUKA se ograđuje od stavova i mišljenja iznesenih u komentarima postavljenih na našim stranicama. Svi stavovi i mišljenja komentatora odražavaju stavove i mišljenja isključivo onih koji ih postavljaju. Redakcija BUKE je u slučaju komentara koji izazivaju rasnu, nacionalnu ili vjersku mržnju, te potiču na nasilje dužna obavijestiti nadležne organe o takvom pristiglom komentaru.