“Tradicionalno jednosmjerna politička komunikacija političara prema biračima, u kojoj su birači isključivo pasivno tijelo koje upija informacije, pa shodno njihovom utjecaju glasa na određeni način, predstavlja dominantni oblik službene političke komunikacije tijekom izborne kampanje u 2024. godini” – kaže Ivković Novokmet za BUKA magazin.
GONG je kritikovao funkcionersku kampanju predstavnika javnih institucija. Državno izborno povjerenstvo smatra da funkcionerska kampanja nije sporna. Vjerujete li da postoje pravni mehanizmi da se to ubuduće zaustavi?
Potrebno je jačati regulativu, primjerice zabraniti korištenje EU fondova u kampanji i prikazivanje korištenje EU sredstava kao Vladine uspjehe, što je kod nas postalo uobičajeno. Primjećujemo i neodsljednost u primjeni postojećih pravila. Državno izborno povjerenstvo upozorilo je 2019. tadašnju predsjednicu da korištenje vojske u kampanji nije dopušteno. Radio se oglasima na Instagramu i Facebooku u kojima je ona marširala ispred predstavnika Hrvatske vojske. No na sličnu prijavu ove godine, da ministar i kandidat na HDZov-oj listi Davor Božinović, koristi uniformirane policijace u propagandne svrhe, DIP kaže da to nije sporno. Baš kao i kandidat i premijer Andrej Plenković, koji nemilice koristi ulaganja iz EU fondova u Hrvatsku za vlastitu propagandu, a to je novac svih europskih građana i građanki, bez obzira na njihove stranačke preferencije. Uz jačanje pravne regulative, važno je da se diže glas oko ove štetne prakse, da ovakva ponašanja problematiziraju mediji, i građani. Tako se mijenja politička kultura.
Da li je poštena izborna utakmica moguća u trenutnoj političkoj klimi? Da li se mora utvrditi dodatnim pravnim mehanizmima?
U ove izbore ulazimo s novim izbornim jedinicama, koje su 2023. promijenjene nakon više od deset godina toleriranja zakonski nedopuštenog odstupanja broja birača po jedinici. Nove jedinice iskrojene su u jednom netransparetnom i za demokratska društva neprihvatljivom postupku, od strane uskog kruga ljudi vladajuće stranke, bez uključivanja stručnjaka, opozicije i civilnog društva, bez uvažavanja kritika iznedsenih na javnom savjetovanju. Postupak odražava i izgled novih jedinica koje ni zakonske ni ustavne smjernice, neprirodno cijepajući regije i administrativne cjeline. Više od petine birača promijenilo je izbornu jedinicu, a vlast im nije bila u stanju bila ponuditi niti kartu novih izbornih jedinica. Gong je izradio digitalnu mapu kako bi birači mogli jednostavno pronaći u kojoj će jedinici glasati. Također, poseban problem je registar birača jer trenutno je u njemu oko pola milijuna birača više nego punoljetnih građana prema zadnjem popisu stanovništva.
Kako ocjenjujete trenutnu izbornu kampanju koja dopire do javnosti putem tradicionalnih i novih medija? Kako ocjenjujete načine, vidove i oblike političkog komuniciranja sa širom društvenom zajednicom?
Neočekivano utrčavanje Zorana Milanovića na izborni teren, posve je zaokupilo pažnju javnosti i medija, koji se ponajviše bave neformalnim kandidatom. Najveći šok kampanje dogodio se i prije njenog samog početka. Nakon što mu je Ustavni sud zabranio kandidiranje, Milanović se ne pojavljuje na skupovima SDP-a, ali obilazi Hrvatsku predstavljajući se kao budući premijer. Tehnički premijer Plenković odbija sva sučeljavanja i šalje svog ministra Butkovića u verbalni rat s Milanovićem preko društvenih mreža. Ionako niska komunikacija dodatno se srozala. O stranačkim se programima vrlo malo priča, uglavnom se rasprave vode oko korupcije.
Da li u ovoj izbornoj utakmici važnu ulogu ima dvosmjerni razgovor o političkim programima ili dominira takozvana harizma lidera i jednosmjernost u informisanju javnosti o političkim procesima?
Tradicionalno jednosmjerna politička komunikacija političara prema biračima, u kojoj su birači isključivo pasivno tijelo koje upija informacije, pa shodno njihovom utjecaju glasa na određeni način, predstavlja dominantni oblik službene političke komunikacije tijekom izborne kampanje u 2024. godini. Međutim, postoje naznake nastojanja uspostavljanja dvosmjernih komunikacijskih kanala, kakvi priliče logici komunikacije koju pruža internet i društvene mreže, a koja je suprotna logici televizijskih i radijskih nastupa te javnih govora.
Primjeri su Ask Me Anything threadovi na vodećim hrvatskim subredditima digitalne platforme Reddit, gdje su pojedini političari, poput Tomislava Tomaševića, Sandre Benčić, Darija Zurovca i Marijane Puljak otvorili thread, u kojoj su poticali korisnike i korisnike Reddita da im postavljaju pitanja, na koja su odgovorali. Isto tako, primjer je nedavno otvorio TikTok profil premijera Andreja Plenkovića, na kojem vodi daleko neformalniju kampanju prema biračima i biračicama - pokazuje svoje vještine baratanja s košarkaškom loptom, doduše u odijelu i odgovara na probrana pitanja postavljena od korisnika ispod njegovih videa.
U preporukama za osnaživanje koncepta upravljanja integritetom GONG insistira na uključivanju javnosti u parlamentarni proces. Šta konkretno mora uraditi nova Vlada i novi saziv Sabora da to omogući?
Istraživanje Eurobarometra iz 2023. pokazalo je da Saboru vjeruje samo 26 posto građana, što je znatno ispod prosjeka EU-a. Razlozi za to su brojni, ali su neki od glavnih uzroka to što je Sabor sveden na puko potvrđivanje volje Vlade, što se ne objavljuju rezultati o glasanjima o amandmanima niti na sjednicama odbora, što broj videoprijenosa sjednica odbora smanjio umjesto da se poveća i što je proces donošenja zakona uvelike zatvoren prema građanima. Stoga se u preporukama Gonga, između ostalog, traži da se organiziraju javne rasprave u obliku saslušanja za prijedloge zakona i teme od većeg interesa javnosti, da videoprijenosi svih javnih sjednica odbora budu obavezni i da se osigura objavljivanje svih poimeničnih rezultata glasanja o amandmanima i na odborima kao i zapisnici sa sjednica odbora. Veliki problem je i često neodgovaranje članova Vlade na pitanja zastupnika, u čemu apsolutno prednjači premijer, premda su oni na to zakonski obavezni. Zato tražimo uvođenje odgovarajućih sankcija za takvo ponašanje. Podržali smo zahtjeve Hrvatskog novinarskog društva (HND) prema novoj Vladi među kojima su ukidanje 'lex AP-a', odnosno uvođenja kaznenih odredbi za curenje informacija iz istraga, izmjene medijskih zakona, borba protiv SLAPP tužbi i transparentno financiranje medija.
Da li zvanične institucije rade na podršci građanskim skupštinama i vijećima građana? Da li se, prema Vašem mišljenju, taj proces treba finansirati iz javnih izvora?
Jedan od odgovora na krizu demokracije može biti upravo deliberativna demokracija, odnosno jačanje sposobnosti razgovora, postizanja kompromisa i zajedničkog donošenja odluka. I u Hrvatskoj se sada končano testira koncept Vijeća građana, i to u gradu Rijeci koji je pokrenuo ovaj projekt. Zajedničko donošenje odluka može biti korisno za sve, pa je dobro da se i javno financira. Gong je na ovu temu objavio rad “Osnaživanje demokracije: Utjecaj javnosti u malom na moralne i epistemičke kvalitete demokratskih procesa” Ivana Cerovca sa Sveučilišta u Rijeci.
Može li civilno društvo dati doprinos procesima demokratizacije upravljanja javnim dobrom i procesima u javnom interesu? Koje mehanizme civilno društvo ima na raspolaganju?
Bez udruga i građanskih inicijativa koje su najvažniji i najvidljiviji dio civilnog društva, nemoguće je imati kvalitetnu demokraciju. Nezavisni mediji i osnažene organizacije civilnog društva su čuvari demokracije i korektiv vlasti. Nadziru državne institucije i obnašatelje vlasti, podsjećaju ih na ispunjenje obećanja, upozoravaju javnost na probleme, nameću nove ideje i teme na političku agendu, informiraju, educiraju i senzibiliziraju javnost. Mjera u kojoj će civilno društvo biti korektiv nepovoljnih odluka za društvo od strane političkih elita, koliko će braniti javni interes i osigurati zaštitu javnog dobra, ovisi o stanju razvijenosti i snazi tog istog civilnog društva.
Ranije, u Hrvatskoj, civilno društvo kada se udružilo sa sindikatima zaustavilo je planove tadašnjih vlasti da rasprodaju autocesta i podignu dobnu granicu za mirovinu. Udruge i lokalne inicijative su zaustavile izgradnju vila i golf igrališta na javnom prostoru iznad Dubrovnika. Udruga koje prate i nastoje poboljšati rad institucija te kvalitetu javnih politika obranile su javni prostor Srđa iznad Dubrovnika i zaustavile gradnju vila, apartmana i golf igrališta. Gong je izborio da osobe zaražene kovidom u doma pandemije ipak mogu glasati, upozorile smo EU na sudjelovanje njezinih čelnica u hrvatskim parlamentarnim izborima ispred Europske komisije, uslijed čega je sama Komisija morala promijeniti pravila za sudjelovanje svojih članova i članica na izborima. Dakle, metode i mehanizmi su razni - od umrežavanja, suradnji, analize, zagovaranja, osvještavanja, direktnog rada s građankama, stvaranja pritiska u javnosti.
