Sve
smo bliži odlučivanju Evropskog vijeća o preporuci Evropske komisije za otvaranje
pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Prilikom posjeta zvaničnika
Evropske unije institucijama BiH uslovi za otvaranje pregovora su jasno
istaknuti. Usvojiti tri zakona i započeti pregovore za uspostavljanje saradnje
s FRONTEX-om. Odluka o započinjanju pregovora s FRONTEX-om je usvojena, a
Parlamentarna skupština BiH je usvojila dva od tri potrebna zakona. Usvojeni su
Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH i Zakon o sprečavanju
pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Treći zakon, onaj o Sudu
BiH nije usvojen.
Stranke koje čine vlast na državnom nivou ne mogu da postignu dogovor kada je kreiranje ovog zakona u pitanju. Nekoliko je spornih elemenata, a u javnosti se najviše pričalo o lokaciji apelacionog odjela Suda BiH. No, upućeni u rad pravosuđa, ali i pojedine opozicione stranke, tvrde kako pojedine vladajuće stranke novim zakonom žele oduzeti određene nadležnosti Sudu BiH. Kako god, dan uoči zasjedanja Evropskog vijeća, vlast Bosne i Hercegovine nije ispunila ono što je trebala. Još jednom nam je ostalo da se uzdamo u naklonost zemalja Evropske unije.
Državni ministri počeli čitati izvještaje o napretku
O evropskim integracijama naše zemlje i onome što su državne vlasti napravile na tom putu, za Buku je govorila profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prilikom davanja preporuke za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom kazala je da su vlasti naše zemlje učinile veliki napredak. Jeste li Vi vidjeli taj napredak, i u kojoj mjeri je postignut?
- Da se malo našalimo - napredak je, kao i ljepota, u očima promatrača. A upitana promatračica, Ursula von der Leyen napredak mora vidjeti i prepoznati i gdje ga ne vidi, jer nastoji mandat završiti pozitivnim odlukama, kako bi lakše došla u priliku da nastavi taj mandat nakon izbora koji se uskoro održavaju. Zato se ona sada intenzivno razbacuje tim upečatljivim frazama na sve strane. Sada se, kao rijetko kada, interesi Bosne i Hercegovine poklapaju s ličnim interesima predsjednice Europske komisije i još nekih komesara, i to jeste rezultiralo preporukom Europske komisije. Naravno, domaća dimenzija je veoma značajna i tu zaista imamo nekoliko važnih iskoraka. Najvažniji, međutim, nisu samo ovi neposredno realizirani zadaci tj. minimalni uvjeti, već prisutna spoznaja da veliki posao tek počinje. Mene raduje da su npr. državni ministri počeli čitati izvještaje o napretku i upoznavati se s obavezama u svojim resorima. Doći ćemo, nadam se, i do faze u kojoj će se rješenja i prijedlozi sadržajno i funkcionalno propitivati, ne samo prihvatati radi dogovora po svaku cijenu i održavanja dinamike. U svijetlu nedavnih medijskih prepucavanja i izjava stručnjaka, da li, npr. dogovor o EUROPOL tački, možemo smatrati uspješnim rješenjem? Formalno, obaveza je ispunjena i komisija je to pohvalila. Suštinski, mi smo i dalje u velikom problemu, a teško je očekivati u dogledno vrijeme da se to pitanje ponovo otvori.
Drugu dimenziju napretka ka EU, općenito, čine očekivanja građana, da kroz ovaj proces BiH bude sigurnija, stabilnija, funkcionalnija, prosperitetnija, da vladavina prava bude vidljivija... Tu, nažalost, pomaka nema. Modus operandi vladajuće koalicije nije ništa drugačiji u odnosu na prethodni period. Unutrašnji izazovi, prijetnje sigurnosti i stabilnosti, reinterpretacija i demontiranje Dejtona, maligni utjecaji...sve je to još uvijek tu. Apsurdna je situacija u kojoj se nalazimo - nikad bliži EU, a i dalje nam se prijeti raspadom, razlazom, daljim unutrašnjim podjelama. To ukazuje na dvije stvari - sam eurounijski integracijski proces nije dovoljan za prevazilaženje aktuelnih izazova u BiH, a vrlo lako može postati i instrument dalje razgradnje i obesmišljavanja političkog sistema.
Šta možemo očekivati od Evropskog vijeća, je li realno da jedna ili više zemalja blokiraju usvajanje odluke o započinjanju pregovora s BiH?
- Nakon dodjeljivanja kandidatskog statusa Gruziji, EU je u politici proširenja izašla van svih poznatih kategorija i dimenzija realnog i nadrealnog. Nezahvalno je predviđati, ali, zaista mislim da se ne bi smjelo desiti da bilo koja od članica, u ovom trenutku, blokira BiH. Rezerve su poznate i sasvim razumljive. Na kraju krajeva, diplomati upravo i naglašavaju činjenicu da samo pozitivna odluka osigurava dalji pozitivan pritisak i poticaj za dalje, ali i za odvraćanje od izazivanja nestabilnosti.
Konstruktivna apstinencija i hirovi članica
Ipak, Europsko vijeće ima nepredvidljivu dinamiku, a članice svoje hirove. Nije se jednom desilo da članice svojim odlukama naruše kredibilitet same Unije i procesa pristupanja. Ukoliko naspram rezerviranih članica postoji vrlo visok konsenzus na drugoj strani, uvijek postoji mogućnost da neko od rezerviranih aktera "izađe na kafu", kao što je to prošli put uradio Orban kad se glasalo o Ukrajini. Konstruktivna apstinencija je mehanizam koji članicama omogućava da ostanu pri svom stavu, ali da ne blokiraju donošenje odluke na nivou EU.
Ako odluka bude pozitivna, tek nas očekuje pravi posao. Koliko ga je teško ostvariti ako smo ispratili ovoliko natezanje oko dva zakona (sukob interesa i pranje novca)?
- Ova dinamika, evidentno, nije dobra. Na vijest o pozitivnoj preporuci Europske komisije, moji su studenti reagirali ciničnom šalom - žao im je što neće moći ići na proslavu prijema BiH u EU, jer će morati čuvati unuke, ili što će im biti ograničen izlaz iz staračkih domova. Često govorim, stalno ponavljam, u svim kontaktima - postojeća metodologija pristupanja i dinamika, ne samo procesa u BiH, mora se dramatično promijeniti. Bez toga cijeli proces gubi smisao. Ovako, mi nastavljamo s rovovskim borbama oko svakog zakona, odluke, promjene. Suštinski politički iskorak, potrebno ubrzanje i demonstriranje stvarne, a ne fingirane, opredjeljenosti za EU može se ostvariti donošenjem tzv. europske klauzule, na tragu rješenja koje se predviđalo Aprilskim paketom. Neshvatljivo mi je da se o tome ne razgovara.
Je li Evropska unija išta naučila iz svojih grešaka kada je riječ o proširenju i koliko daleko će dogurati u sistemu gdje se odluke donose konsenzusom?
- Postoji velika frustracija zbog zloupotrebe konsenzusa u oblasti vanjske politike, odbrane i sigurnosti, ali, svakako, i proširenja. No, prvo mora postojati konsenzus oko toga da se potreba konsenzusa u politici proširenja eliminira ili bar zaobiđe u nekim koracima. Nažalost, za male članice to je još uvijek jedini način da se osjećaju bitno i pokušaju istrgovati neke druge ustupke. Ohrabrujuće je što se o tome razgovara i što će neki budući veliki pregovori o EU, o nekom novom Ugovoru između članica, sasvim sigurno otvoriti ovu temu i ponuditi rješenja koja otvaraju put definiranju kvalificirane većine u politikama u kojima se sada odlučuje konsenzusom.
Ove godine su i izbori za Evropski parlament. Koliko to može udaljiti Evropsku uniju od teme proširenja na zapadni Balkan?
- Izbori za Europski parlament važni su radi konstituiranja i odobravanja sastava Europske komisije, no sam po sebi, bez obzira na sastav, EP nema velike ovlasti.
Izbori u članicama mogu donijeti probleme
Ono što mene više zabrinjava su izbori u članicama. Ulazak krajnje desnice, euroskeptika, islamofoba, ruskih plaćenika u nacionalne vlade, može dovesti do opasnih presedana i ugroziti način funkcioniranja institucija EU kakvo do sad nismo vidjeli. Članice se suočavaju s različitim izazovima i pritiscima, postojeće vlade tek djelimično uspjevaju odgovoriti na nagomilane probleme, pogotovo ekonomske, a mladi glasači su dramatično polarizirani. U takvom haosu, realno je očekivati da će mnogi glasači odabrati radikalnije opcije.
